Na osmom Sajmu ćuptera, održanom u utorak u Tepčićima kod Čitluka, predstavilo se 25 izlagača iz BiH i Hrvatske. Prema ocjeni stručnog žirija, najbolji ćupter ove godine napravila je Kornelija Barbarić iz Čitluka. Drugo mjesto osvojio je Ante Raspudić, a treće Anita Miletić.
Žiri je ocjenjivao okus, izgled, tvrdoću, slatkoću i prozračnost ove tradicionalne hercegovačke slastice.
Predsjednik Društva „Ante“ Tepčići – Čitluk Mario Doko pojasnio je da se ćupter priprema od mošta, odnosno soka od grožđa, koji se kuha s brašnom ili grizom. Smjesa se zatim izlijeva u plitke tanjire i suši od 10 do 15 dana.
Nekada su ga bake pripremale kako bi porodica imala slatkiš za velike praznike, najčešće Božić.
Doko je istakao da je za očuvanje ove gastronomske tradicije posebno važno to što je hercegovački ćupter 2024. godine zaštićen na nivou BiH oznakom zaštićenog geografskog porijekla (ZOGP).
Zaštita je omogućila podizanje kvaliteta proizvoda, ali i njegovu bolju tržišnu poziciju. Prema utvrđenim pravilima, bijeli ćupter mora sadržavati najmanje 70 posto žilavke, a crni 70 posto blatine, uz dodatak brašna ili griza. Proizvođači moraju ispuniti propisane uslove i dobiti certifikat za korištenje zaštitne oznake, javlja Fena.
U toku je i postupak uvrštavanja hercegovačkog ćuptera na UNESCO-ovu listu, čime bi ova tradicionalna slastica dobila dodatno međunarodno priznanje.
Sajam iz godine u godinu prerasta lokalne okvire i postaje sve značajniji privredni, gastronomski, kulturni i turistički događaj, okupljajući sve veći broj izlagača i posjetilaca.
Zdravstveni radnici u Sarajevu protestovali, traže hitne izmjene kolektivnog ugovora
Obuka za 1.800 osoba i podrška za 600 novih radnih mjesta
