BiH povećala troškove zaštite okoliša, ali smanjila investicije za gotovo 24 posto

Najveći dio sredstava usmjeren je na tekuće troškove, dok se znatno manje ulaže u tehnologije koje sprečavaju nastanak zagađenja.

Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, ukupni troškovi zaštite okoliša u 2025. godini iznosili su 341 milion KM, što je za 6,5 posto više nego godinu ranije. Međutim, investicije su u istom periodu smanjene za 23,6 posto, odnosno sa 64,4 na 49,2 miliona KM.

Od ukupnih troškova zaštite okoliša, svega 14,4 posto odnosilo se na investicije, dok su preostalih 85,6 posto činili tekući troškovi. Najveći dio ukupnih izdvajanja bio je usmjeren na upravljanje otpadom, zatim otpadnim vodama i zaštitu zraka.

Podaci pokazuju i da je gotovo tri četvrtine investicija realizirano kroz tehnologije i opremu namijenjene uklanjanju zagađenja na kraju proizvodnog procesa, dok je 26,7 posto ulaganja bilo usmjereno na integrirane tehnologije kojima se zagađenje sprečava ili smanjuje tokom proizvodnje.

Predsjednik Upravnog odbora Eko foruma Zenica Samir Lemeš u izjavi za Fenu upozorava da rast ukupnih troškova u apsolutnom iznosu ne predstavlja nužno pokazatelj napretka u zaštiti okoliša, posebno ako se ne uzme u obzir inflacija.

- Porast ukupnih troškova u apsolutnom iznosu ne znači ništa, jer ne uzima u obzir inflaciju. Za pravu sliku bi trebalo uzimati relativne odnose, a ne iznos u KM - istaknuo je Lemeš.

Prema njegovoj ocjeni, zaštita okoliša u Bosni i Hercegovini godinama se posmatra prvenstveno kao trošak, a ne kao ulaganje koje bi dugoročno moglo spriječiti veće ekološke i ekonomske posljedice.

- Nama zaštita okoliša nikad nije bila prioritet, jer je svi smatraju samo troškom, a ne investicijom u budućnost - kazao je Lemeš.

Pojašnjava da se namjenska sredstva za zaštitu okoliša uglavnom koriste za sanaciju već nastale štete i prateće aktivnosti, poput čišćenja divljih deponija, razvoja mreže za mjerenje kvaliteta zraka te nabavke komunalne opreme, javlja Fena.

Iako i takve aktivnosti imaju svoju svrhu, Lemeš smatra da je potrebno značajno više ulagati u mjere koje direktno sprečavaju zagađenje, poput ugradnje filtera za smanjenje emisija u zrak i vodu, uspostavljanja zaštićenih područja i izgradnje infrastrukture za zaštitu prirode.

Govoreći o dugoročnoj održivosti postojećeg pristupa, upozorio je na posljedice nedovoljnog preventivnog djelovanja, posebno u okolnostima klimatskih promjena i sve većeg pritiska na prirodne resurse.

Kao jedan od primjera naveo je intenzivnu izgradnju apartmana i hotela u vodozaštitnim zonama oko Sarajeva, koju povezuje s problemima u vodosnabdijevanju.

Smatra da je neophodno dosljednije provoditi postojeće propise i strožije sankcionisati njihovo kršenje, umjesto stalnog odgađanja primjene mjera zaštite okoliša.

- Treba pojačati preventivno djelovanje, strožije kažnjavati počinioce eko kriminala, umjesto da se uvijek traže izgovori da će ljudi ostati bez posla i da se odgađa primjena ekoloških mjera - poručio je Lemeš.

Kao primjer odgađanja primjene propisa naveo je pravilnik o graničnim vrijednostima za otpadne vode, tvrdeći da je Vlada Federacije BiH tokom proteklih 19 godina šest puta produžavala rok za njegovu primjenu.

Istovremeno, iz Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH za Fenu navode da je tokom 2024, 2025. i dosadašnjeg dijela 2026. godine za projekte upravljanja otpadom na raspolaganje stavljeno više od 8,5 miliona KM.

Naglašavaju da odobreni iznosi ne podrazumijevaju nužno i potpunu isplatu sredstava, budući da se pojedini projekti otkazuju, dok se isplate vrše nakon što korisnici dokažu namjenski utrošak.

Iz Fonda ističu da interes za sufinansiranje projekata upravljanja otpadom raste iz godine u godinu, ali da njihovu realizaciju često otežavaju ograničene finansijske mogućnosti lokalnih zajednica i komunalnih preduzeća.

- Komunalna preduzeća generalno posluju na granici održivosti ili ispod nje - navode iz Fonda, pojašnjavajući da takvo stanje utječe na njihovu spremnost za prijavljivanje i realizaciju projekata.

Dodaju da su zahtjevi uglavnom usmjereni na nabavku osnovne opreme, dok se znatno manji broj komunalnih preduzeća prijavljuje za složenije infrastrukturne projekte, poput izgradnje reciklažnih dvorišta i unapređenja odlagališta.

Kao jedan od najvećih problema izdvajaju nemogućnost osiguravanja vlastitog finansijskog učešća, dok lokalne zajednice često nemaju ni dovoljno stručnog kadra za pripremu kvalitetnih projekata.

Lemeš, međutim, smatra da finansijska ograničenja nisu jedina prepreka unapređenju zaštite okoliša. Prema njegovim riječima, jedan od ključnih problema predstavlja rascjepkanost nadležnosti između različitih nivoa vlasti.

- Prva prepreka je fragmentiranost upravljanja, pa se stalno prebacuje odgovornost s kantona na Federaciju, s Federacije na općine, s općina na kanton - upozorio je Lemeš.

Takav sistem, smatra, otežava donošenje odluka i provođenje konkretnih mjera, dok nedovoljni institucionalni kapaciteti dodatno usporavaju rješavanje problema.

Posebno upozorava i na nedovoljno razvijene mehanizme kontrole i sankcionisanja onih koji krše propise o zaštiti okoliša, naglašavajući da bez efikasnog nadzora nije moguće očekivati značajnije promjene.

Jedan od izazova predstavlja i nedostatak pouzdanih podataka o nastanku, kretanju i zbrinjavanju otpada, što otežava praćenje rezultata ulaganja.

Iz Fonda za zaštitu okoliša FBiH navode da je uspostavljen Informacioni sistem upravljanja otpadom, ali priznaju da obuhvat prikupljenih podataka još nije potpun jer se pojedine kompanije nisu registrovale niti dostavljaju propisane informacije.

Zbog toga se, kako ističu, kontinuirano radi na identifikaciji obveznika, provjeri podataka i saradnji s nadležnim institucijama, uključujući inspekcije i Upravu za indirektno oporezivanje BiH.

Lemeš ocjenjuje da bez potpunih i vjerodostojnih informacija nije moguće kvalitetno planirati ulaganja niti procijeniti njihove stvarne rezultate.

- Nije moguće, ako nemamo informaciju, ne možemo donijeti ispravnu odluku. Mora se pooštriti sistem kažnjavanja onih koji ne poštuju propise i koji kriju ili lažiraju podatke - istaknuo je.

Upozorava i da su kapaciteti inspekcijskih službi nedovoljni, zbog čega smatra da je potrebno ojačati nadzor i osigurati rad nezavisnih laboratorija i ispitnih tijela koja neće biti izložena tržišnim pritiscima, javlja Fena.

Iz Fonda, s druge strane, naglašavaju da se kvalitet podataka u informacionom sistemu postepeno unapređuje te da će pouzdanije evidencije omogućiti kvalitetniju izradu strateških dokumenata i izvještavanje prema domaćim institucijama i Evropskoj uniji.

Kao važan korak u uređenju ove oblasti izdvajaju usvajanje Federalnog plana upravljanja otpadom u augustu 2026. godine, za koji očekuju da će doprinijeti jasnijem definisanju budućih aktivnosti i prioriteta.

Lemeš, međutim, smatra da su, uz planove i finansijska sredstva, neophodni dosljedna primjena propisa, jasna odgovornost institucija i snažnije preventivno djelovanje.