Leasing je u zemljama regiona odavno prerastao u svojevrsni "sport" - voziš, plaćaš, koristiš poreske olakšice, pa nakon nekoliko godina staro vozilo mijenjaš novim.
Ali iza te naizgled jednostavne formule krije se pravni zaplet koji mnogima nije posve jasan.
Dok ponosno parkirate automobil pred kancelarijom i sjedite u vozilu koje uredno otplaćujete, nameće se ključno pitanje: Ko je zapravo vlasnik? Odgovor nije nimalo romantičan - vlasnik je leasing kuća, dok ste vi tek primalac leasinga. Tu završava teorija, a počinje praksa - i to ona zakonska. U igru ulaze Zakon o sigurnosti saobraćaja na cestama i Zakon o lizingu, a s njima i vrlo konkretno pitanje: Ko plaća kaznu ako vozilu istekne saobraćajna dozvola?
Kazne nisu simbolične. Za pravnu ili fizičku osobu obrtnika predviđene su novčane kazne od 660 do 1.990 eura ako dopusti da neregistrovano vozilo ili vozilo s isteklom saobraćajnom dozvolom učestvuje u prometu. Uz to, dodatno se kažnjava i odgovorna osoba - kaznom od 190 do 660 eura. Ali tu nastaje ključna dilema: Na koga se to odnosi? Na lizing kuću kao formalnog vlasnika ili na korisnika vozila?
U praksi, mnoga preduzeća koriste vozila na leasing, i iako nisu njihovi vlasnici, upravo ona upravljaju tim vozilima. Postavlja se logično pitanje - snose li i odgovornost?
Ako vam odgovor nije bio potpuno jasan, niste jedini. Toliko je nejasnoća bilo u praksi da je konačnu riječ morao dati Vrhovni sud Republike Hrvatske, kako prenose hrvatski mediji.
U presudi Kzz-1/2025-3 od 3. aprila 2025. Vrhovni sud zauzeo je jasan stav, piše "HAK Revija". Riječ je o slučaju u kojem je Opštinski sud u Metkoviću oslobodio primatelja leasinga odgovornosti uz obrazloženje da prekršaj može počiniti samo vlasnik vozila. Budući da je vlasnik lizing kuća, sud je zaključio da korisnik ne može biti odgovoran.
Ali, Vrhovni sud to je tumačenje odbacio.
Pozvao se na Zakon o leasingu koji izrazito propisuje: "Ako je prema posebnom propisu za prekršaj koji je u neposrednoj vezi s korištenjem objekta lizinga odgovoran vlasnik objekta leasinga, a objekt lizinga u vrijeme počinjenja prekršaja nije bio u posjedu davatelja leasinga, u svrhu utvrđivanja postojanja prekršaja i prekršajne odgovornosti uzeće se da je primatelj lizinga vlasnik objekta lizinga".
Drugim riječima - iako formalno niste vlasnik, zakon vas u određenim situacijama tretira kao da jeste. Vrhovni sud je zaključio da, budući da je primalac lizinga bio u posjedu vozila u trenutku prekršaja, odgovornost snosi upravo on - zajedno s odgovornom osobom unutar pravne osobe.
Poruka je jasna: Iako vozilo nije vaše na papiru, obaveze i kazne i te kako jesu. Registracija, tehnički pregled i produženje saobraćajne dozvole nisu briga lizing kuće, već korisnika vozila.
Sramota: Zavod poništio Javni poziv jer im stranica ne radi
Prevoznici će dozvoliti uvoz goriva u BiH
Stotine radnika Nove Željezare Zenica na protestu ispred Vijeće ministara BiH
