Razlika između punog i gotovo praznog rezervoara može značiti i više od 40 kilograma mase, a to je već brojka koju vozilo i te kako "osjeti".
Kod tipičnih automobila rezervoar od 50 do 60 litara donosi dodatnih 35 do 45 kilograma kada je pun. Na papiru to ne zvuči dramatično, ali u praksi se osjeti, naročito kod slabijih motora i u gradskoj vožnji s čestim ubrzanjima.
Automobil tada djeluje nijansu tromije, reakcije na gas su smirenije, a ukupna dinamika blago ublažena. S druge strane, pri gotovo praznom rezervoaru vozilo je lakše i djeluje živahnije, iako razlika nije velika.
Važnu ulogu ima i raspored mase
Budući da se rezervoar gotovo kod svih automobila nalazi u zadnjem dijelu vozila, puni rezervoar dodatno opterećuje zadnju osovinu.
To može donijeti više stabilnosti pri višim brzinama i u dugim zavojima, gdje automobil djeluje smirenije i sigurnije. Kada je rezervoar prazan, zadnji dio postaje lakši, što može rezultirati nešto "življim" ponašanjem, naročito na neravninama ili skliskoj podlozi.
Dodatna masa utiče i na kočenje. Svaki kilogram više povećava inerciju, pa kočnice moraju raditi intenzivnije. Razlike su male, ali pri naglom kočenju s viših brzina ili na dugim nizbrdicama mogu postati primjetne.
U svakodnevnoj vožnji većina vozača to ipak neće jasno registrovati.
Zanimljivo, količina goriva utiče i na subjektivni utisak udobnosti. S punim rezervoarom automobil često djeluje stabilnije i "smirenije", jer dodatna masa pomaže u upijanju manjih neravnina.
S praznim rezervoarom reakcije su brže, ali vožnja može djelovati nešto grublje.
Ipak, vožnja na rezervi dugoročno nije preporučljiva. Pumpa goriva hladi se samim gorivom, pa pri niskom nivou može doći do njenog pregrijavanja i ubrzanog trošenja.
Osim toga, na dnu rezervoara nakupljaju se nečistoće koje se tada lakše uvlače u sistem, navodi "Jutarnji".
