Stanarine gutaju gotovo cijelu platu mladih: Španci izašli na ulice zbog stambene krize

Riječ je o prvom generalnom štrajku u posljednjih 14 godina koji zajednički podržavaju dva najveća španska sindikata, UGT i CCOO, kao i druge radničke organizacije te udruženja stanara, nezadovoljni rastom stanarina i iseljavanjima.

Premijer Pedro Sanchez se nada da će na izborima 29. novembra iskoristiti nezadovoljstvo birača zbog stanovanja kako bi pomaknuo politički narativ dalje od niza slučajeva korupcije u koje je umiješan njegov najuži krug i smrtonosne željezničke nesreće prošlog mjeseca. Zasad, njegova Socijalistička stranka i dalje zaostaje u anketama javnog mnijenja.

Sindikati su rekli da je učešće u štrajku bilo neravnomjerno širom Španije, s najjačom podrškom u obalnim regijama, uključujući kantabrijsku obalu, Kataloniju, Andaluziju i dijelove Mediterana, gdje su pritisci na stanovanje bili posebno izraženi.

Španija ima deficit od oko 750.000 domova, koji će, prema podacima centralne banke, porasti na više od milion do 2028. godine, javlja Fena.

Budući da sve manje ljudi može priuštiti vlastiti dom, potražnja za iznajmljivanjem naglo je porasla, stvarajući pritisak na to tržište. Prema podacima Vijeća mladih Španije, prosječna cijena najma od 1.176 eura (1.315 dolara) iznosi čak 98,7 % prosječne mjesečne plate mlade osobe u Španiji.

- Imam 36 godina i još uvijek ne mogu otići iz roditeljskog doma i živjeti samostalno - kaže Jesus Gonzalez (36), stanovnik Madrida koji radi u IT odjelu jedne bolnice.

- Cijene najma stalno rastu, cijene nekretnina također, i to je jednostavno nemoguće - kazao je on.

Angela de Miguel, potpredsjednica CEOE-a, glavne španske poslovne asocijacije, izjavila je da je štrajk kontraproduktivan. Naime, stambena kriza pogađa i mala preduzeća, jer zbog nedostatka stambenog prostora postaje teže pronaći i zaposliti radnike.

U izjavi za državni servis TVE, istakla je da rješenje leži u izgradnji više stambenih jedinica i smanjenju poreza u građevinskom sektoru te pri kupovini nekretnina. Prema njenim riječima, upravo su ti porezi doprinijeli tome da se konačna cijena novih nekretnina u protekloj deceniji poveća za 40 %.