Prinos na desetogodišnje francuske obveznice premašio je 4,8 posto, najviše od 2008. godine, dok se razlika u odnosu na njemački dug popela iznad 1,1 postotni bod. Vanguard upozorava da bi politička neizvjesnost i slab napredak u smanjenju deficita mogli dodatno povećati trošak zaduživanja.
Francuska se sve više nalazi u središtu zabrinutosti investitora zbog održivosti javnog duga, a jedan od najvećih svjetskih upravitelja imovinom upozorava da bi troškovi zaduživanja mogli dodatno rasti.
Vanguard, koji upravlja imovinom vrijednom oko 12 biliona dolara, upozorio je da se francuska kreditna slika pogoršava te da bi politička neizvjesnost pred predsjedničke izbore 2027. godine mogla dodatno otežati pokušaje smanjenja budžetskog deficita. Kompanija u svom portfelju drži manji udio francuskih državnih obveznica od onoga koji proizlazi iz referentnih indeksa.
Prinos na desetogodišnje francuske državne obveznice porastao je s oko 3,2 posto na više od 4,8 posto, što je najviši nivo nakon globalne finansijske krize 2008. godine.
Rast prinosa znači i veći trošak novog zaduživanja države, što dodatno opterećuje javne finansije u trenutku kada Francuska već ima visok deficit i rastuće izdatke za kamate. Razlika između prinosa na francuske i njemačke desetogodišnje obveznice, takozvani spread, tokom septembra premašila je 1,1 postotni bod, najviše od 2012. godine.
Francuska se pritom trenutno zadužuje oko 0,2 postotna boda skuplje od Italije, zemlje koja je godinama bila jedan od glavnih izvora zabrinutosti na evropskom tržištu državnog duga.
Vanguard vidi mogućnost daljnjeg rasta spreada
Ales Koutny, voditelj međunarodnih kamatnih stopa u Vanguardu, Francusku je opisao kao dugoročno pogoršavajući kredit te upozorio da bi razlika u prinosu prema Njemačkoj mogla porasti iznad 1,5 postotnih bodova ako se stanje javnih finansija dodatno pogorša.
Vanguard upozorava i na politički rizik uoči predsjedničkih izbora u aprilu sljedeće godine, posebno ako kandidati ne budu spremni podržati nepopularne rezove potrebne za smanjenje deficita.
Politička neizvjesnost dodatno komplikuje situaciju jer manjinska vlada premijera Sébastiena Lecornua u parlamentu pokušava osigurati podršku za novi budžet. Francuska vlada očekuje da će budžetski deficit ove godine dosegnuti 5,5 posto BDP-a, znatno iznad ranijih ciljeva.
Slabiji privredni rast dodatno otežava konsolidaciju javnih finansija, dok rast prinosa povećava iznos koji država mora izdvajati za servisiranje duga.
Vlada je predložila paket ušteda od oko 54 milijarde eura u budžetu za sljedeću godinu, ali njegovo usvajanje nije sigurno zbog podijeljenog parlamenta.
Scope Ratings početkom mjeseca snizio je kreditni rejting Francuske s AA- na A+, navodeći trajno visoke deficite, rast troškova kamata i povećavanje tereta javnog duga.
Francuski dug više se ne tretira kao potpuno sigurna imovina
Promjena percepcije vidljiva je i na tržištu korporativnog duga. Prinosi na francuske državne obveznice posljednjih su godina u pojedinim slučajevima porasli iznad prinosa na dug velikih francuskih kompanija, uključujući LVMH, kada se uspoređuju obveznice slične ročnosti. To je neuobičajena situacija za državni dug velike članice eurozone i pokazuje koliko su investitori povećali premiju koju traže za držanje francuskih obveznica.
Mizuho procjenjuje da se Francuska na tržištu sve više ponaša poput izdavatelja s nižim kreditnim rejtingom nego što formalno ima.
Nisu svi ulagači jednako pesimistični. Royal London Asset Management iskoristio je rast prinosa kako bi povećao izloženost francuskom dugu, procjenjujući da je velik dio rizika već uračunat u cijenu. Sličan argument iznosi i HSBC, čiji analitičari navode da je francuski dug, u usporedbi s drugim članicama eurozone i uzimajući u obzir omjer duga i BDP-a, najjeftiniji najmanje od 2008. godine, prenose Financije hr.
Takav pogled polazi od pretpostavke da je nedavna rasprodaja dijelom posljedica prisilnog zatvaranja pozicija investitora koji su dosegnuli vlastite limite rizika, a ne samo fundamentalnog pogoršanja francuskih javnih finansija.
Pritisak na tržište mogao bi dodatno povećati obim novog duga. Francuska agencija za upravljanje državnim dugom planira tokom sljedeće godine izdati oko 340 milijardi eura srednjoročnih i dugoročnih obveznica, neto od otkupa. To bi bio rekordni iznos i oko deset posto više nego 2026. godine.
Troškovi kamata pritom bi trebali dosegnuti oko 72,9 milijardi eura.
Kombinacija visokog deficita, rekordne emisije novog duga, rasta kamata i političke neizvjesnosti tako Francusku pretvara u jedan od najvažnijih testova za evropsko tržište državnih obveznica u narednim mjesecima.
Šteta: Prvi put u historiji Sarajevo će imati i električne autobuse
