Francuska napušta Microsoft, Google i Amazon: Europa kreće prema digitalnoj suverenosti

Francuska međuresorna agencija za digitalne poslove (DINUM) u aprilu je objavila direktivu kojom se svako ministarstvo i njegove institucije obavezuju da do jeseni 2026. predaju plan izlaska iz izvanevropskih digitalnih ovisnosti u osam kategorija: radne stanice i operativni sistemi, alati za saradnju, antivirusni softver, umjetna inteligencija, baze podataka, virtualizacija, cloud infrastruktura i mrežna oprema.

DINUM, agencija koja koordinira digitalnu politiku cijele državne uprave, od kibernetičke sigurnosti do javne nabavke softvera, sama je poslužila kao pilot-projekt i njeni zaposlenici prvi su prešli s Windowsa na Linux.

Sve je krenulo od trenutka kada je Microsoft, slijedeći izvršnu uredbu predsjednika Trumpa iz februara 2025. godine, onemogućio pristup e-mailu glavnom tužiocu Međunarodnog krivičnog suda Karimu Khanu, koji je potom prešao na švicarski Proton Mail.

Taj je incident evropskim vladama pretvorio apstraktnu pravnu brigu – američki CLOUD Act, koji Washingtonu omogućava pristup podacima američkih kompanija bez obzira na to gdje se fizički nalaze – u opipljivu prijetnju.

Francuska je odgovorila najavom selidbe 2,5 miliona radnih stanica s Windowsa na Linux, uz paralelni prelazak s Teamsa, Zooma i Webexa na domaću platformu Visio do 2027. godine, prenosi SEEbiz.

Ministar zadužen za javnu upravu David Amiel sažeo je motivaciju bez diplomatskog ublažavanja: "Ne možemo više prihvatati da naši podaci, naša infrastruktura i naše strateške odluke ovise o rješenjima čija pravila, cijene i rizike ne kontroliramo."

Europa troši milijarde na američke servere

Od aprila se slika znatno proširila.

Evropska komisija je tokom proljeća predstavila takozvani Tehnološki suverenistički paket, koji objedinjuje predloženi zakon o cloudu i umjetnoj inteligenciji, drugu generaciju zakona o čipovima i strategiju otvorenog koda.

Povjerenica Henna Virkkunen, zadužena za tehnološku suverenost, sigurnost i demokratiju, opisala je pozadinu paketa ocjenom da je "tehnološka moć postala geopolitička" te da razvoj evropskih tehnologija više nije samo pitanje konkurentnosti nego i sigurnosti i demokratije.

U aprilu je Komisija dodijelila i šestogodišnji okvirni ugovor vrijedan do 180 miliona eura evropskim pružateljima cloud usluga, ocjenjujući ih prema novom sistemu takozvanih SEAL nivoa – od SEAL-0, koji ne podrazumijeva nikakvu stvarnu suverenost, do SEAL-4, koji zahtijeva potpuno evropski lanac snabdijevanja, od čipova do softvera.

Prema podacima Cigrefa, francuskog udruženja IT direktora, čak 83 posto evropske potrošnje na cloud i softver, odnosno oko 264 milijarde eura, i dalje odlazi američkim kompanijama, dok Gartner procjenjuje da će globalna potrošnja na suvereni cloud 2026. godine skočiti za 35,6 posto, na 80 milijardi dolara.

Uštede

Konkretni brojevi počinju stizati i iz samih migracija, uključujući i starije, dobro dokumentovane primjere na koje se Pariz sada poziva.

Toulouse je nakon prelaska s Microsoft Officea na LibreOffice 2012. godine, u prve tri godine uštedio oko milion eura, uz trošak migracije od 800.000 eura naspram 1,8 miliona eura koliko je dotad plaćao za licence svake tri godine.

Italijansko ministarstvo odbrane projicira uštedu od 29 miliona eura na svojih 150.000 računara.

Njemačka pokrajina Schleswig-Holstein, koju Pariz redovno citira kao dokaz izvodljivosti, uštedjet će 2026. godine više od 15 miliona eura na licencama uz jednokratno ulaganje od 9 miliona eura, a ministar za digitalnu transformaciju Dirk Schrödter uporedio je ovisnost o Microsoftu s evropskom ovisnošću o ruskom plinu.

"Digitalna suverenost jednako je važna kao energetska suverenost", rekao je.

Francuska žandarmerija je, s druge strane, primjer da se to već jednom uspješno uradilo: njenih 103.164 radne stanice rade na GendBuntuu, vlastitoj Linux distribuciji koju je služba uvela još 2008. godine, uz godišnju uštedu od oko dva miliona eura na licencama i smanjenje ukupnog troška vlasništva za oko 40 posto.

DINUM je u februaru 2026. godine upravo žandarmeriju javno istaknuo kao model upravljanja za ostatak državne uprave, ali kritičari upozoravaju da se ono za šta je njoj trebalo gotovo dvije decenije postepenog uvođenja teško može ponoviti u preostalim ministarstvima za svega nekoliko mjeseci.

Microsoftov odgovor

Microsoft na sve to više ne šuti kao u aprilu.

Kompanija je u Briselu najavila pravno osporiti svaki nalog za obustavu cloud usluga evropskim vladinim korisnicima te uspostavu evropskog odbora direktora, sastavljenog isključivo od evropskih državljana, koji nadzire poslovanje podatkovnih centara u skladu s evropskim pravom.

No analitičari upozoravaju da ništa od toga ne mijenja pravnu srž problema: CLOUD Act je i dalje na snazi, Microsoft ostaje kompanija sa sjedištem u SAD-u, a apsolutna garancija da evropski podaci nikada neće biti predani američkim vlastima naprosto ne postoji.

Ne slažu se svi ni oko toga je li francuski potez uopće racionalan.

Daniel Castro, analitičar washingtonskog Centra za inovacije u podacima (Center for Data Innovation), ocijenio je da DINUM-ova direktiva stavlja suverenost ispred svakodnevne produktivnosti bez ijedne objavljene analize troškova i koristi, što, prema njemu, nije slučajno, nego namjeran izbor.

Ono što ostaje nepromijenjeno jeste smjer. Danska, čiji Kopenhagen i Aarhus provode fazni izlazak iz Microsoftovog ekosistema, Italija, Austrija i sada već više od 800.000 državnih radnih stanica širom Evrope idu istim putem kojim je u aprilu krenula Francuska.