20+ godina
sa vama
Slaba potrošnja

Evropa usporava, potrošački giganti traže rast u Indiji, Africi i Latinskoj Americi

Autor: Biznis.ba
Foto: Ilustracija
Slabija potrošnja u Evropi i drugim razvijenim tržištima sve više mijenja strategiju najvećih svjetskih proizvođača hrane, pića i robe široke potrošnje.

Kompanije poput Nestléa, Heinekena i Unilevera i dalje investitorima obećavaju rast, ali taj rast sve teže mogu pronaći među evropskim i američkim kupcima koji ponovo opreznije troše.

Zato se fokus sve brže premješta prema Indiji, Vijetnamu, Africi i Latinskoj Americi, tržištima s mlađim stanovništvom, rastućim prihodima i još relativno niskom potrošnjom mnogih proizvoda po stanovniku.

Reuters Breakingviews upravo u tome vidi jednu od ključnih promjena za velike potrošačke kompanije.

Nestlé, Heineken i Unilever postavili su ambiciozne srednjoročne ciljeve rasta, ali analitičari upozoravaju da će ih teško ostvariti oslanjajući se uglavnom na zrela tržišta SAD-a i Evrope, posebno uz nove inflacijske pritiske i visoke troškove života.

Jednocifreni rast ili stagnacija u Evropi

Najjasnije se razlika vidi kod Unilevera. U prvom tromjesečju ove godine njegova tržišta u razvoju ostvarila su rast prodaje od 5,7 posto, uz rast obima prodaje od 4,2 posto. Na razvijenim tržištima rast je iznosio samo jedan posto.

Evropa je bila posebno slaba. Unilever je u izvještaju naveo da je rast u razvijenim ekonomijama uglavnom dolazio iz Sjeverne Amerike, dok je evropsko tržište ostalo prigušeno. U segmentu hrane razvijena tržišta praktično su stagnirala, dok su tržišta u razvoju rasla srednjom jednocifrenom stopom.

S druge strane, Indija je Unileveru u prvom tromjesečju ostvarila rast od sedam posto. Snažno je rastao i Brazil, a kompanija navodi poboljšanje poslovanja u Kini i Indoneziji. Zapravo, Indija, Turska i Vijetnam tržišta su koja su početkom godine najviše doprinijela rastu obima prodaje.

Nestléov Maggi u Gvatemali

Švicarski prehrambeni div u prvoj polovini 2026. godine bilježio je ubrzanje rasta na tržištima u razvoju. U Aziji, Okeaniji i Africi, bez Kine, organski rast dostigao je 7,7 posto, a Indija, Indonezija te centralna i zapadna Afrika bilježile su dvocifreni rast obima prodaje.

Nestlé zato otvoreno govori da želi povećavati ulaganja upravo tamo gdje vidi veći dugoročni potencijal. Na predstavljanju rezultata za prvo tromjesečje uprava je posebno izdvojila Indiju, gdje kompanija već ima snažne brendove poput Maggija, široku distributivnu mrežu i prostor za dodatno povećanje ulaganja.

Nestlé navodi i da je povećao udio prodaje obuhvaćen programima ubrzanog rasta s 10 na 30 posto, a upravo ti segmenti rastu brže od ostatka kompanije.

Heineken je otišao korak dalje i tržišta u razvoju uključio u samu strategiju do 2030. godine. U programu EverGreen 2030 među ključnim tržištima posebno izdvaja Indiju, Vijetnam, Etiopiju i Meksiko. Kompanija procjenjuje da tržišta u razvoju obuhvataju oko 80 posto svjetskog stanovništva, dok je potrošnja piva po stanovniku tamo približno upola niža nego u razvijenim zemljama.

Za proizvođača piva to znači veliki prostor za rast koji u Evropi više jednostavno ne postoji u istoj mjeri.

U prvom tromjesečju ove godine Heineken je snažan početak godine u Aziji i Pacifiku pripisao prvenstveno Vijetnamu, uz rast u Indiji i Kini. U Africi i na Bliskom istoku isticala se Etiopija, dok je poslovanje u Evropi bilo znatno neujednačenije.

Sve tri kompanije obećale su rast investitorima, a njega je teško ostvariti oslanjajući se prvenstveno na tržišta na kojima stanovništvo stari, kategorije su već zasićene, a potrošači pod pritiskom cijena sve pažljivije biraju šta će staviti u korpu.

Novi rast cijena energije zaoštrava problem

Izvršni direktor Nestléa Philipp Navratil rekao je ove sedmice da sukob na Bliskom istoku kompaniju pogađa prvenstveno kroz rast cijena energije, transporta, sirovina i troškova dobavljača. Nestlé odgovara višim cijenama, izmjenama receptura pojedinih proizvoda, izbacivanjem manje profitabilnih artikala i novim mjerama štednje.

Za potrošačke kompanije to je nezgodna kombinacija. Rastu im troškovi, ali im se istovremeno smanjuje prostor za novo povećanje cijena na tržištima na kojima kupci već štede. Zato Indija i druga brzorastuća tržišta postaju sve važnija.

Ipak, ni ona nisu jednostavna zamjena za Evropu. Indijski potrošači i dalje su izrazito osjetljivi na cijene, što se vidi i po popularnosti vrlo jeftine pakovane hrane. Reuters je ovih dana opisao koliko su proizvodi poput Nestléovih Maggi rezanaca ili Coca-Colinog Thums Upa prilagođeni tržištu na kojem veliki dio stanovništva traži što jeftiniji obrok ili napitak, prenose Financije hr.

To znači da multinacionalne kompanije tamo ne mogu jednostavno preslikati proizvode i cijene s evropskog tržišta. Moraju nuditi manja pakovanja, prilagođavati recepture, graditi lokalne distributivne mreže i takmičiti se s domaćim proizvođačima koji često imaju niže troškove.

Reuters Breakingviews upozorava i na još jedan problem – sve velike potrošačke kompanije gledaju prema vrlo sličnim tržištima. Što se više Nestlé, Unilever, Heineken i njihovi konkurenti oslanjaju na Indiju, Vijetnam, Afriku i Latinsku Ameriku, to će borba za tamošnje kupce postajati skuplja.

Evropa je i dalje najprofitabilnije svjetsko potrošačko tržište, međutim, za kompanije koje svake godine moraju rasti, moguće je da će sve manji dio tog rasta dolaziti iz Pariza, Berlina ili Amsterdama, a sve veći u Delhiju, Ho Ši Minu, Lagosu i São Paulu.

© Copyright 2005. - 2026. Radio M Media Group.
Sva prava zadržana.
Dizajn i programiranje: Lampa.ba