Bakar nikad skuplji: Cijena dostigla historijski rekord, raste pritisak na industriju

U posljednjim danima cijena bakra na Londonskoj berzi metala dostigla je 14.800 dolara po toni, a samo od početka ove godine ovaj metal poskupio je za 18 do 19 posto. Ovaj podatak posebno zabrinjava elektroindustriju i sektore povezane s njom, poput proizvodnje električnih vozila i brojnih drugih industrija.

Naime, bakar je ključan metal u elektroenergetici. Koristi se praktično svugdje gdje se proizvodi, prenosi ili troši električna energija – od elektrana i transformatora do dalekovoda, kablova, motora, punionica i električnih automobila. Visoka cijena bakra s vremenom bi se mogla preliti na cijene kablova, elektroopreme, transformatora, građevinske infrastrukture, električnih vozila, ali i ulaganja u energetsku mrežu.

Gotovo da nema sirovine koja posljednjih mjeseci nije zabilježila snažan rast. Bloombergov indeks sirovina nalazi se blizu najviših vrijednosti u posljednjih 15 godina. Posmatrano na desetogodišnjoj osnovi, uz izračun godišnjeg prinosa, prinosi su nedavno dostigli nivo koji je, od velikog rasta cijena sirovina sedamdesetih godina prošlog stoljeća, nadmašen samo jednom – 2008. godine.

Kada je riječ o bakru, trenutno se događa savršena oluja – potražnja raste, ponuda zaostaje, a trgovinski ratovi dodatno otežavaju situaciju na tržištu.

Istovremeno je proizvodnja bakra ove godine oslabila. Prema podacima koje prenosi Wall Street Journal, pozivajući se na podatke Međunarodne studijske grupe za bakar (International Copper Study Group), proizvodnja bakra iz rudnika u prvoj polovini godine pala je za 1,1 posto, uz probleme u velikim proizvođačima poput Čilea, Indonezije i Demokratske Republike Kongo.

Ponuda bakra na tržištu raste veoma sporo, dok se optimistične prognoze sve više revidiraju naniže. Međunarodna agencija za energiju (IEA) procjenjuje da bi do 2035. godine potencijalni manjak ponude mogao dosegnuti oko 30 posto potreba, ukoliko ne bude dovoljno novih ulaganja i projekata.

Prema Međunarodnoj agenciji za energiju (IEA), godišnja potražnja za bakrom samo za potrebe elektroenergetskih mreža mogla bi porasti sa oko pet miliona tona u 2020. godini na 7,5 miliona tona do 2040. godine prema scenariju sadašnjih politika, odnosno na gotovo 10 miliona tona u ambicioznijem scenariju.