Sjedinjene Američke Države od danas primjenjuju nove carine od 10 i 12,5 posto na robu iz 60 trgovinskih partnera, uključujući Evropsku uniju, uz obrazloženje da pojedine zemlje ne provode dovoljno strogo zabranu prisilnog rada.
Mjere su stupile na snagu po isteku privremene globalne carine od 10 posto, a prve reakcije stigle su iz Australije i Brazila.
Australija je izrazila razočaranje povećanjem carina na svoju robu sa 10 na 12,5 posto. Ministar odbrane Richard Marles izjavio je da ta odluka "nema nikakvog smisla", dok je ministar trgovine Don Farrell nove namete nazvao potpuno neopravdanim i poručio da će Canberra nastaviti tražiti njihovo ukidanje.
Odluku Washingtona odbacio je i Brazil, ocijenivši je proizvoljnom i neopravdanom. Brazilske vlasti smatraju da je američka administracija pitanje ljudskih i radničkih prava iskoristila kao izgovor za protekcionističku trgovinsku politiku.
Od danas će brazilski izvoz u SAD biti oporezovan stopom od 12,5 posto. Brazil je najavio aktiviranje mehanizama predviđenih Zakonom o reciprocitetu, kao i pokretanje spora pred Svjetskom trgovinskom organizacijom.
Nove carine predstavljaju nastavak nastojanja Bijele kuće da oživi trgovinsku politiku predsjednika Donalda Trumpa zasnovanu na gotovo univerzalnim carinama.
Podsjetimo, Vrhovni sud SAD-a je u februaru poništio njegove ranije "recipročne" carine od 10 do 50 posto, koje su bile uvedene radi smanjenja američkog trgovinskog deficita.
Federalno ministarstvo trgovine: Mjere dale rezultate, inflacija u FBiH usporava
Prvi put od uvođenja eura mijenjaju se novčanice
