Ruska ekonomija ne može bez Kine

I ruski i kineski predsjednik često su spominjali „partnerstvo“ tih zemalja, ali to više nije: Rusija sada moli, Kina daje – ako tako želi.

Rusija često ističe „neograničeno“ partnerstvo s Kinom — izraz koji je nastao neposredno prije početka rata u Ukrajini tokom jednog od brojnih susreta Vladimira Putina i Xi Jinpinga, no ti odnosi postaju sve jednostraniji.

Iako je prošle godine obim bilateralne trgovine nešto pao zbog nižih cijena nafte, ruski izvoz robe u Kinu gotovo se udvostručio od februara 2022., kada je Moskva pokrenula napad na Ukrajinu. Godine 2024. Rusija je u Kinu izvezla robu u vrijednosti od oko 129 milijardi dolara, pri čemu se velika većina odnosi samo na rudna bogatstva: sirovu naftu, ugalj i prirodni gas, sve to prodano Kini uz znatne popuste.

Centar za istraživanje energije i čistog zraka izračunao je da je Kina od početka rata nabavila fosilna goriva iz Rusije u vrijednosti preko 372 milijarde dolara. To je Moskvi od ključnog značaja za nabavku deviza za finansiranje vojske, uprkos zapadnim sankcijama.

S druge strane, Kina je u Rusiju izvezla robu u vrijednosti od gotovo 116 milijardi dolara, opskrbljujući je mašinama, elektronikom i vozilima koja su zamijenila zapadne dobavljače nakon njihovog povlačenja s ruskog tržišta.

Iako se Peking suzdržava od direktne isporuke oružja i vojne opreme Rusiji, Kina je isporučila robu dvostruke namjene u vrijednosti više milijardi dolara — proizvode i tehnologiju civilne upotrebe koji imaju i vojnu primjenu. Time se također održava rad ruske odbrambene industrije, prenosi SEEbiz.

Ovaj posjet Kini je zapravo bio proslava 25. godišnjice sporazuma o saradnji ove dvije zemlje, ali još prije 25 godina to je bio sporazum između donekle ravnopravnih partnera, dok danas Moskva sve više zavisi od kineskih prioriteta.

Kina praktično jedini izvor nove tehnologije

Zapadne sankcije, uvedene od 2022. koje su vremenom postajale sve oštrije, presjekle su Rusiji neposredan pristup naprednoj zapadnoj tehnologiji.

SAD, EU, Velika Britanija i saveznici zabranili su izvoz poluvodiča, mikroelektronike, preciznih alatnih mašina i druge robe dvostruke namjene ključne za proizvodnju oružja.

Kao odgovor, Moskva se okrenula Kini koja je, prema podacima Bloomberga, 2025. osigurala oko 90 posto ruskog uvoza tehnologije pod sankcijama, u odnosu na 80 posto godinu ranije.

Nabavka opreme poput alatnih mašina za proizvodnju projektila i dronova danas je znatno teža i skuplja nego prije rata. Rusija mora koristiti složene mreže zaobilaženja preko trećih zemalja i često plaća i do 90 posto više u odnosu na cijene koje je plaćala prije nego što je započela rat.

Peking je, prema izvještajima Bloomberga, Rusiji također omogućio pristup obavještajnim podacima posmatranja Zemlje, satelitskim snimcima za vojne potrebe i dronovima.

Kineska tehnologija omogućila je Rusiji da održi pa čak i poveća proizvodnju projektila, dronova i drugog oružja te tako očuva ratnu ekonomiju.

Kako Rusija uopće plaća Kini?

Nakon izbijanja rata u Ukrajini, SAD, EU i saveznici isključili su velike ruske banke iz međunarodnog platnog sistema SWIFT i zamrznuli oko 300 milijardi dolara deviznih rezervi ruske centralne banke u inostranstvu.

Time je globalni finansijski sistem u kojem dominira dolar također pretvoren u sredstvo protiv Kremlja, a transakcije u dolarima i eurima postale su rizične ili nemoguće. Uvedene su i sekundarne sankcije koje su bankama, kompanijama i pojedincima širom svijeta stvarale dodatni pritisak ako bi nastavili poslovati s ruskim partnerima pod sankcijama.

Kao odgovor, Moskva i Peking ubrzali su proces udaljavanja od dolara i okretanja vlastitim valutama. Prema ruskom ministru finansija Antonu Siluanovu, do kraja prošle godine više od 99 posto međusobne trgovine obračunavalo se u rubljama i juanima.

Taj trend dodatno potiče skupina BRICS, koja zagovara obračune u nacionalnim valutama među svojim članicama, a razmatrala je i uvođenje zajedničke valute.

Tzv. „juanizacija“ stvara i nove ovisnosti. Rusija se povremeno suočava s manjkom juana, višim troškovima zaduživanja i mora prihvatiti jaču pregovaračku poziciju Pekinga.

Kina ne nastoji preko noći zamijeniti dolar, ali šira upotreba juana povećava njen globalni ekonomski uticaj. Države koje trguju ili se zadužuju u juanima sve su čvršće vezane uz kinesku ekonomiju i politiku.

Gdje je kraj uticaja Kine nad Rusijom?

Mnogi analitičari odnosa Rusije i Kine smatraju da će kineski uticaj na Moskvu u narednim godinama dodatno rasti.

Tokom ovog posjeta Putin je želio dogovoriti i nove projekte gasovoda koji bi dodatno ojačali ruske izvozne prihode i kinesku energetsku sigurnost. Čini se da to Pekingu odgovara: povećanje kapaciteta naftovoda i gasovoda prema Kini „znatno bi povećalo energetsku sigurnost Pekinga u slučaju krize oko Tajvana“, napisao je na platformi Substack Joseph Webster iz Atlantic Councila.

Kremlj posebno želi dovršiti projekat gasovoda Snaga Sibira 2, koji bi preko Mongolije mogao u Kinu godišnje isporučivati do 50 milijardi kubnih metara gasa. Projekat je godinama na čekanju zbog sporova oko cijene i tehničkih pitanja.

Kineski interes za pouzdanu opskrbu energijom kopnenim putem još je veći nakon blokade Hormuškog morueza tokom rata s Iranom. No tokom posjete Putina Pekingu potpisano je dvadesetak novih sporazuma o saradnji – ali opet nije došlo do pomaka u projektu Snaga Sibira 2. Jer takav projekat treba Putinu, ali Xi može još čekati bolje uslove za isporuku ovog ruskog gasa i ne želi postati previše zavisan samo o jednom izvoru.

Sastanak Putina i Xija dolazi svega nekoliko dana nakon posjete američkog predsjednika Donalda Trumpa Pekingu, tokom koje su Washington i Peking pokušali stabilizirati odnose u oblasti trgovine, tehnologije i globalnih pitanja nakon nekoliko napetih godina.

Poboljšanje odnosa između SAD i Kine ne bi išlo u korist Putinu. Time bi se smanjio kineski interes za potpuno svrstavanje uz Rusiju protiv Zapada. A Peking je i pred Trumpom i sada sa Putinom jasno pokazao: ono što je Kini na prvom mjestu su njeni vlastiti globalni ekonomski i drugi interesi.