Milioni su ga gledali kako soli meso, danas se njegovi restorani zatvaraju
Odrezak za više od 1.500 KM, baklava od 117 KM i flaširana voda koja košta više od 20 KM (op.a. cijene sa menija restorana Nusr-Et u Londonu). Takve cijene dio su ponude restorana turskog ugostitelja Nusreta Gökçea, poznatijeg kao Salt Bae, čiji je način posluživanja mesa prije gotovo deset godina postao globalni internet fenomen.
Iza prepoznatljivog pokreta kojim so klizi niz njegovu podlakticu izgradio se međunarodni restoranski lanac, ali i poslovni model koji se posljednjih godina suočava s ozbiljnim izazovima.
View this post on Instagram
Gökçe je slavu stekao 2017. godine, kada je kratki snimak njegovog teatralnog soljenja mesa obišao društvene mreže. Milioni pregleda, poznati gosti i fotografije iz njegovih restorana pretvorili su ga u jedno od najprepoznatljivijih lica svjetske ugostiteljske industrije.
Ipak, pažnja javnosti s vremenom se počela okretati u drugom smjeru. Umjesto snimaka njegovih kulinarskih nastupa, društvenim mrežama sve češće su kružili računi iz restorana, negativne recenzije i vijesti o zatvaranju pojedinih lokacija.
Salt Bae danas nije nestao s ugostiteljske scene. Kompanija i dalje posluje na više kontinenata, širi se na nova tržišta i zapošljava hiljade ljudi. Međutim, povlačenje s pojedinih američkih tržišta i finansijski rezultati u Velikoj Britaniji pokazuju da globalna prepoznatljivost ne garantuje i jednako uspješno poslovanje.
Od istanbulskog restorana do globalne internet senzacije
Prije nego što je postao Salt Bae, Nusret Gökçe gradio je ugostiteljski posao kroz restorane u Turskoj. Prvi je otvorio u Istanbulu 2010. godine, dok je 2014. godine poslovanje proširio na Dubai.
Prekretnica je stigla u januaru 2017. godine. Video pod nazivom „Ottoman Steak“, u kojem na karakterističan način posipa so po mesu, postao je viralan i prema dostupnim podacima prikupio više od 16 miliona pregleda.
Internet mu je donio ono što je teško postići klasičnim oglašavanjem: globalnu prepoznatljivost u vrlo kratkom periodu. Njegov nadimak Salt Bae postao je sinonim za specifičan način posluživanja mesa, a profil @nusr_et, prema pisanju britanskih medija iz 2024. godine, imao je više od 50 miliona pratilaca.
U njegove restorane počele su dolaziti poznate ličnosti iz svijeta sporta, muzike i politike. Za mnoge goste večera više nije bila samo odlazak u restoran, nego prilika da upoznaju vlasnika, snime njegovu prepoznatljivu predstavu za stolom i podijele iskustvo na društvenim mrežama.

Upravo je takav koncept postao osnova širenja brenda Nusr-Et. Međutim, poslovni model koji je u početku privlačio goste mogao je postati i njegova slabost: dio publike dolazio je prvenstveno zbog Salt Baea, a ne nužno zbog gastronomske ponude.
Večera koja košta više od prosječne mjesečne plate
Cijene u njegovim restoranima s vremenom su postale jednako prepoznatljive kao i način na koji poslužuje meso. Posebno se o tome govorilo nakon otvaranja londonskog restorana u Knightsbridgeu u septembru 2021. godine.
Na početku je u ponudi bio i odrezak obložen zlatnim listićima, čija je cijena dostizala 1.450 funti. Taj proizvod više nije na meniju, ali pojedine stavke i dalje imaju izuzetno visoke cijene.
Prema prikazanim cijenama menija londonskog restorana Nusr-Et, wagyu strip loin košta 680 funti, odnosno oko 1.591 KM. Tomahawk se naplaćuje 630 funti ili približno 1.474 KM, dok je cijena skirt steaka 380 funti, odnosno oko 889 KM.
Za Istanbul steak potrebno je izdvojiti 240 funti, što je približno 562 KM. Ni prilozi i dodatna ponuda nisu jeftini: baklava presvučena zlatom od 24 karata košta 50 funti ili oko 117 KM, burrata 25 funti, odnosno 58,50 KM, dok flaširana voda iznosi devet funti ili oko 21 KM.

Takve cijene izazvale su brojne reakcije, posebno nakon što su fotografije računa iz restorana počele kružiti društvenim mrežama. Fortune je, između ostalog, zabilježio i cijene od devet funti za flaširanu vodu te 25 funti za burratu.
Pitanje koje se sve češće postavljalo bilo je koliko gosti zapravo plaćaju kvalitet hrane, a koliko iskustvo i priliku da budu dio Salt Baeovog spektakla.
Od viralnog marketinga do negativnog publiciteta
Problem za brend nije bio samo u visokim cijenama. Sve veći broj gostiju počeo je javno dijeliti nezadovoljstvo iskustvom u restoranima, a negativne ocjene postale su dio šire slike o njegovom poslovanju.
Londonski restoran na platformi TripAdvisor imao je prosječnu ocjenu 2,9 od pet, na osnovu gotovo 400 recenzija. Krajem 2025. godine nalazio se na 14.912. mjestu među 22.655 londonskih restorana.
Jedan od nezadovoljnih gostiju svoje iskustvo opisao je kao „uvredu za čovječanstvo“, a ta formulacija prenesena je i u britanskim tabloidima. Jimi Famurewa, kritičar londonskog Evening Standarda, restoran je opisao kao poslovni salon bez atmosfere.

Nakon negativnih reakcija restoran je snizio cijene pojedinih stavki menija, ali je cjelokupna ponuda i dalje ostala u kategoriji izrazito skupih restorana.
Slična situacija zabilježena je i u Sjedinjenim Američkim Državama. Salt Bae Burger na Manhattanu ubrzo nakon otvaranja našao se na meti kritika. Robert Sietsema iz Eatera atmosferu je uporedio s avionskim hangarom, dok je New York Post večeru za dvije osobe u vrijednosti od 521 dolar opisao kao javnu pljačku.
Dodatne kontroverze izazvao je i ružičasti burger namijenjen ženama, koji je otvorio raspravu o seksizmu. Restoran je zatvoren u junu 2023. godine, nakon tri godine rada.
Skandali koji su dodatno opteretili brend
Problemi nisu bili ograničeni na cijene i kvalitet usluge. Gökçe se suočavao i s kritikama zbog odnosa prema zaposlenima.
U novembru 2019. godine četvero bivših zaposlenih u New Yorku optužilo ga je da je uzimao dio njihovih napojnica. Spor je završen nagodbom vrijednom 230.000 dolara.
Uslijedile su i druge tužbe radnika, uključujući navode da su pojedini zaposleni pogrešno klasifikovani kao radnici koji nemaju pravo na plaćeni prekovremeni rad. Većina tih sporova riješena je vansudskim nagodbama.
Poseban udarac njegovom javnom imidžu dogodio se nakon finala Svjetskog prvenstva u Kataru u decembru 2022. godine. Gökçe je nakon utakmice ušao na teren, fotografisao se s igračima Argentine, držao trofej i zagrizao medalju jednog od argentinskih reprezentativaca.
View this post on Instagram
Njegovo ponašanje izazvalo je brojne negativne reakcije, a FIFA je pokrenula istragu. Organizatori američkog US Open Cupa kasnije su mu zabranili prisustvo finalu 2023. godine.
Čovjek koji je godinama koristio društvene mreže za promociju svog brenda ponovo je postao viralan, ali ovoga puta zbog poteza koji je veliki dio javnosti dočekao s kritikama.
Američko tržište nije opravdalo očekivanja
Iako se Nusr-Et širio na različitim tržištima, poslovanje u Sjedinjenim Američkim Državama pokazalo se posebno zahtjevnim.
Kompanija je u jednom trenutku imala sedam steakhouse restorana u SAD-u, ali je taj broj značajno smanjen.
Restorani u Bostonu i njujorškoj četvrti Meatpacking zatvoreni su 2024. godine. U januaru 2025. godine uslijedila su zatvaranja lokacija u Dallasu i Las Vegasu, a 4. juna iste godine zatvoren je i restoran na Beverly Hillsu.
Od prvobitnih sedam steakhouse restorana u SAD-u ostala su dva, u New Yorku i Miamiju.
Iz kompanije su poručivali da su testirali različita tržišta, da su neka poslovanja bila uspješna, a druga nisu, te da se zatvaranjem pojedinih lokacija žele više usmjeriti na međunarodni rast.
Takve odluke pokrenule su i dodatne rasprave na društvenim mrežama. Nakon zatvaranja restorana u Dallasu, jedan popularni komentator gastronomske scene na platformi X napisao je da voli vjerovati kako su svi korisnici društvenih mreža na neki način doprinijeli tom zatvaranju.
Finansijski rezultati otkrivaju drugu stranu priče
Problemi s kojima se brend suočavao u javnosti dobili su konkretniju dimenziju kroz finansijske rezultate poslovanja u Velikoj Britaniji.
Londonski restoran u Knightsbridgeu ostvario je prihod od 13,6 miliona funti u 2022. godini. Međutim, u 2023. godini promet je pao na 9,3 miliona funti, da bi se u 2024. oporavio na približno 10,1 milion funti.

Ipak, kompanija je za 2024. godinu prijavila gubitak od 5,4 miliona funti, pri čemu je značajan utjecaj na rezultat imao otpis vrijednosti američkog poslovanja.
Ovi podaci pokazuju da se iza atraktivnog brenda i skupih restoranskih računa nalaze i poslovni rizici, posebno kada je riječ o širenju na tržišta na kojima koncept ne ostvaruje očekivane rezultate.
Salt Bae ne odustaje: Novi restorani i širenje na druga tržišta
Uprkos zatvaranju više američkih lokacija, Gökçe nije odustao od međunarodnog poslovanja.
Otvorio je restoran u Milanu, dok je u februaru 2026. godine dobio spor u vezi s registracijom žiga u Evropskoj uniji. Uoči Svjetskog prvenstva otvorene su i rezervacije za njegov prvi restoran u Latinskoj Americi, u hotelu St. Regis u Mexico Cityju.

Najavljeni su i restorani na Ibizi te u tržnom centru Dubai Mall.
Prema podacima koje je kompanija objavila u februaru 2026. godine, poslovanje obuhvata više od 20 restorana na tri kontinenta i više od 1.600 zaposlenih. Najveći dio restorana nalazi se u Turskoj i na Bliskom istoku, gdje je brend izgradio značajnu bazu gostiju.
Kada je u martu 2026. godine izbila kriza na Bliskom istoku, Gökçe je otputovao u Dubai i poručio da njegov restoran posluje normalno.
Kompanija, dakle, nastavlja s razvojem, ali se njen poslovni fokus sve više usmjerava prema tržištima na kojima je brend i dalje prepoznatljiv i ima svoju publiku.
Može li viralnost biti temelj dugoročnog biznisa?
Priča o Salt Baeu pokazuje koliko društvene mreže mogu ubrzati izgradnju brenda, ali i koliko takav uspjeh može biti osjetljiv na promjenu raspoloženja publike.
Gökçe je zahvaljujući jednom viralnom snimku dobio globalnu prepoznatljivost, privukao poznate goste i izgradio međunarodni ugostiteljski lanac. Međutim, popularnost sama po sebi nije bila dovoljna da osigura jednako uspješno poslovanje na svim tržištima.

Visoke cijene, negativne recenzije, sudski sporovi sa zaposlenima, kontroverze na Svjetskom prvenstvu i zatvaranje restorana u SAD-u postali su dio imidža koji je nekada bio zasnovan gotovo isključivo na viralnom marketingu.
Pritom, nije riječ o potpunom nestanku imperije. Nusr-Et i dalje posluje, zapošljava veliki broj ljudi i širi se na nova tržišta. Ipak, razlika između uspjeha na društvenim mrežama i održivog poslovnog modela postala je sve vidljivija.
Salt Bae je uspio dokazati da jedan viralni trenutak može postati osnova globalnog biznisa. Ostaje, međutim, pitanje može li takav biznis dugoročno opstati kada pažnja publike više nije dovoljna da opravda cijenu iskustva koje prodaje.