Kineska spoljnotrgovinska razmjena dostigla je u prvih šest mjeseci 2026. godine rekordnih 25,47 biliona juana (oko 3,02 biliona eura), što je za 16,9 posto više nego u istom periodu prošle godine, saopštila je danas, 14. jula, Generalna uprava carina Kine (GAC).
Vrijednost kineskog izvoza je u prvom polugodištu iznosila 14,73 biliona juana (oko 1,75 biliona eura), za 13,4 posto više na godišnjem nivou, čime je nastavljen rast već 11 uzastopnih kvartala.
Pored toga, uvoz je dostigao 10,74 biliona juana (oko 1,27 biliona eura), uz rast od 22,1 posto, prneosi Global Times.
Zamjenik ministra Generalne uprave carina Vang Đun izjavio je da snažan rast uvoza odražava veličinu kineskog tržišta, stabilan privredni rast i dalje otvaranje zemlje prema svijetu.
On je podsjetio da je Kina već 17 godina drugo najveće uvozno tržište na svijetu, da je uvela bescarinski režim za 63 zemlje, kao i da je u prvoj polovini godine povećala uvoz iz više od 150 država i regiona.
Vrijednost kineskog izvoza mašina i elektronske opreme dostigao je 9,36 biliona juana (oko 1,11 biliona evra), što je rast od 20,1 posto i čini 63,5 posto ukupnog izvoza, odnosno 3,5 procentnih poena više nego godinu dana ranije.
Izvoz proizvoda visoke tehnologije porastao je 39 odsto na 3,26 biliona juana (oko 386 milijardi eura).
Prema riječima Vanga, rast izvoza podstaknut je snažnom globalnom tražnjom za proizvodima povezanim sa vještačkom inteligencijom, uključujući računarsku opremu, centre za obradu podataka i elektronske komponente.
Pored toga, ubrzana zelena tranzicija u svijetu povećala je potražnju za kineskim zelenim tehnologijama.
U prvom polugodištu, kineski izvoz litijumskih baterija porastao je 37,6 posto, vjetroturbina 35,6 posto, dok je izvoz električnih vozila skočio 68,7 posto.
Posmatrano po trgovinskim partnerima, razmjena sa zemljama uključenim u inicijativu "Pojas i put" dostigla je 12,97 biliona juana (oko 1,54 biliona eura), što je rast od 14,8 posto i čini 50,9 posto ukupne kineske spoljne trgovine.
Trgovina sa Latinskom Amerikom povećana je za 16,2 posto, sa Afrikom za 19,6 posto, dok je robna razmjena sa Evropskom unijom porasla za 10,2 posto.