Evropska unija uvodi fiksnu carinu od tri eura na male pakete koja će se primjenjivati od 1. jula 2026.
Riječ je o paketima vrijednima manje od 150 eura, a koji čine 93 posto e-trgovine u EU.
Ana Brajković, savjetnica i stručnjakinja za maloprodaju iz Hrvatske, navodi da postoji jedan važan detalj.
- Ne radi se jednostavno o 3 eura po paketu, nego o 3 eura po različitoj kategoriji robe u paketu. To znači da ako u jednoj narudžbi imate, primjerice, majicu, kabel, ukras za kuću i dječju igračku, dodatni trošak ne mora biti samo 3 eura neko po 3 eura na svaku posebnu kategoriju robe. Upravo zato ova mjera najviše mijenja logiku “ubacit ću još par sitnica u košaricu”, kaže ona.
Dodaje da ima još nešto zanimljivo, a to je kako danas kupujemo, zašto tako lako kliknemo “kupi” i koliko su velike platforme promijenile ponašanje potrošača.
- Platforme poput Temua, Sheina i AliExpressa nisu samo klasične online trgovine. One koriste cijeli niz mehanizama koji kupnju čine bržom, impulzivnijom i emocionalnijom: kuponi, odbrojavanja, “još malo do besplatne dostave”, personalizirane preporuke, stalni osjećaj prilike i vrlo niske cijene (tu je čak i casino efekt pa nemaš osjećaj da kupuješ već da nešto osvajaš). I ujedno imaju proizvode niske cijene i visokog obrtaja, navodi Brajković i dodaje:
- No nije problem samo u tome što je nešto jeftino. Problem nastaje kada je kupnja dizajnirana tako da nas što manje zaustavi, a što brže potakne na još jedan klik pa ujedno je i "ovisnička", ali je daleko veći problem što prozvodi nisu nužno niti u skladu s regulativom niti sigurni - a potencijalno su i opasni.
Iznijela je i nekoliko podataka dobro pokazuje razmjere:
- U 2025. u EU je ušlo oko 5,8 milijardi malih e-commerce pošiljaka vrijednosti do 150 eura, što je rast od 26% u odnosu na prethodnu godinu.
- to je 16 mil pošiljaka dnevno ili skoro 200 paketa svake sekunde ili 13 paketa po osobi
- Prosječna vrijednost artikla u tom segmentu je 8,82 eura.
- Francuski regulator je 2025. testirao više od 600 proizvoda s međunarodnih e-commerce platformi. 75% nije bilo usklađeno s EU pravilima, a 46% je bilo i neusklađeno i opasno.
Brajković navodi i da u online kupnji postoji i fenomen koji se zove bracketing: naručimo više veličina, boja ili varijanti, unaprijed znajući da ćemo dio vratiti.
Kod skupljih proizvoda to stvara veliki problem povrata, a kod ultra jeftinih proizvoda često se dogodi nešto drugo: proizvod se ni ne vraća jer se ne isplati, nego ostane u ladici ili završi u otpadu.
- Zato ova tema nije samo pitanje carine. Važno je regulirati trgovačku praksu, posebno kada aplikacije i algoritmi snažno utječu na ponašanje kupaca. Ali jednako je važno educirati potrošače da znaju razlikovati jeftinu kupnju od dobre kupnje, navodi.
Trgovci izlaze na izbore: Prva neradna izborna nedjelja u historiji
