Privatni sektor eurozone bilježi najsnažniji rast u više od dvije godine

Ekonomija eurozone pokazala je iznenađujuću otpornost u oktobru, jer su novi podaci o poslovnoj aktivnosti ukazali na najbrži tempo rasta privatnog sektora od sredine 2023. godine.

Kombinovani PMI indeks porastao je na 52,2 poena, u odnosu na 51,2 u septembru, što označava deveti uzastopni mjesec ekspanzije i najviši nivo još od maja prošle godine.

Rezultat je nadmašio očekivanja tržišta, koja su predviđala usporavanje, dajući nadu da bi privreda eurozone mogla ponovo dobiti zamah nakon perioda stagnacije.

Rast je bio široko rasprostranjen, sa poboljšanjima i u sektoru usluga i industrije, iako su usluge ponovo bile glavni motor rasta, dostižući najviši nivo aktivnosti od augusta 2024.

Snažan sektor usluga i oporavak industrije

Indeks PMI u sektoru usluga popeo se sa 51,3 na 52,6 poena, iznad očekivanja analitičara (51,1), dok je industrijska proizvodnja zabilježila rast PMI vrijednosti na neutralni prag od 50, prvi put u zoni ekspanzije još od sredine 2022., prenosi Investitor me.

Zaposlenost se vratila u zonu rasta, uz stabilizaciju zaostalih narudžbina, dok su inflatorna kretanja ostala mješovita – pritisci na ulazne troškove su oslabili, ali su preduzeća povećala izlazne cijene najbržim tempom u sedam mjeseci, što ukazuje na blagi porast potrošačke inflacije.

Ekonomisti smatraju da to potvrđuje ispravnost odluke ECB-a da zadrži kamatne stope nepromijenjenim.

Njemačka vuče rast, Francuska tone

Dvije najveće ekonomije eurozone nastavile su da se kreću suprotnim smjerovima.

Njemačka je u oktobru ostvarila najbrži rast privatnog sektora u posljednje dvije i po godine – kompozitni PMI porastao je na 53,8 sa 52,0 u septembru, uz snažan rast usluga i stabilizaciju industrijske proizvodnje.

Nove narudžbine i zaostaci su ponovo u porastu, prvi put od 2022, dok su inflatorni pritisci ojačali.

“Ovo je neočekivano dobar početak posljednjeg kvartala,” izjavio je dr Cyrus de la Rubia, glavni ekonomista Hamburg Commercial Banke.

“Aktivnost u sektoru usluga je znatno porasla, a industrijska proizvodnja raste osmi mjesec zaredom.”

Ipak, upozorio je na trajne probleme u njemačkoj industriji, posebno u lancima snabdijevanja poluprovodnicima koji i dalje pogađaju automobilsku i mašinsku industriju.

U međuvremenu, Francuska ekonomija dodatno je oslabila.

Kompozitni PMI pao je sa 48,1 na 46,8 poena, što je najniži nivo od februara i četrnaesti uzastopni mjesec kontrakcije.

Usluge su pale na 47,1, dok je proizvodni sektor ostao ispod granice rasta – na 48,3 poena.

“Francuska postaje sve veći teret za eurozonu,” rekao je de la Rubia, ukazujući na političku nestabilnost oko budžeta za 2026. godinu i vlade premijera Sébastiena Lecornuа, koja dodatno pogoršava poslovnu klimu.

Tržišta mirna – investitori čekaju američke podatke

Uprkos snažnim PMI brojkama, evropska tržišta ostala su suzdržana, jer su investitori čekali objavu ključnih podataka o inflaciji u SAD-u.

Euro STOXX 50 bio je gotovo nepromijenjen, blizu rekordnih nivoa iz ranije sedmice. Njemački DAX takođe je stagnirao, dok je francuski CAC 40 pao 0,39%, pod pritiskom slabih domaćih izgleda.

Na korporativnom planu, italijanski ENI skočio je 2,44% zahvaljujući boljim od očekivanih rezultatima i rastu cijena nafte nakon američkih sankcija ruskim kompanijama Rosneft i Lukoil.
Sanofi je porastao 0,79% nakon dobrih kvartalnih rezultata, dok su Saab i Valeo ostvarili skok od 6,08% i 8,40%.

Na valutnom tržištu, euro je ostao stabilan na 1,16 dolara, dok su prinosi na njemačke obveznice blago porasli na 2,61%, uz nepromijenjeni spread Njemačka–Francuska od 80 baznih poena.