Njemačka ekonomija pala je za 0,3 posto u drugom kvartalu na kvartalnom nivou, što je nešto veći pad od prvih procjena, saopštio je Savezni zavod za statistiku.
Prema prvim podacima, očekivalo se da će ekonomski pad iznositi 0,1 odsto, nakon što je u prvom kvartalu zabilježen rast od 0,3 posto, potaknut snažnijim izvozom uoči uvođenja američkih carina.
„Industrijska proizvodnja, posebno, imala je lošije rezultate od prvobitno procijenjenih“, naveli su iz statističkog ureda.
Podsjetimo, kvartalni rast u posljednjem tromjesečju prošle godine iznosio je 0,2 posto.
Njemačka ekonomija bilježi kontrakciju već dvije godine, a za 2025. prognoze ostaju neizvjesne. Povećanje državnih investicija moglo bi dati određene rezultate u drugoj polovini godine, ali se pravi efekti očekuju tek u 2026.
Za drugi kvartal naniže je revidiran i podatak o doprinosu potrošnje domaćinstava, na osnovu novih informacija iz uslužnog sektora, poput podataka o smještaju i ishrani.
Negativne rezultate zabilježili su neto izvoz i građevinski sektor, dok je državna potrošnja porasla za 0,8 posto na kvartalnom nivou.
Umjereni optimizam uprkos lošim brojkama
Uprkos ovim podacima, indeks menadžera nabavke (S&P Global) pokazuje donekle optimističniju sliku.
„Poslovna aktivnost u avgustu porasla je treći mjesec zaredom u privatnom sektoru. Dinamika je umjerena, ali najveća od marta“, navodi se u izvještaju S&P Globala.
Kako prenosi Euronews, ovaj optimizam može biti povezan s postignutim dogovorom o carinama između SAD-a i Evropske unije, ali i sa najavljenim fiskalnim podsticajima njemačke vlade. Vlada je ukinula ograničenja potrošnje i osnovala poseban fond od 500 milijardi eura za dodatna infrastrukturna ulaganja.
Izazovi pred treći kvartal
Ekonomisti upozoravaju da novi talas američkih carina ostaje ključni rizik. „Nedavni korporativni rezultati su podsjetnik da su američke carine i strukturne promjene i dalje ozbiljan teret za kompanije. To se neće mnogo promijeniti ni u trećem kvartalu. Pošto 10 odsto njemačkog izvoza ide u SAD, nove carine će imati negativan uticaj na ekonomski rast“, ocijenio je Carsten Brzeski, ekonomista ING-a.
Na godišnjem nivou, bruto domaći proizvod, prilagođen cijenama i kalendaru, u drugom kvartalu je rastao 0,2 posto, dok je u prvom kvartalu rast iznosio 0,3 posto.
Emir Prcić predavao o austrijskom sistemu javnih nabavki delegaciji BiH
