EU pred velikom dilemom: Zašto je struja skuplja od plina i ko koči promjene?

Međutim, proceduralni i finansijski aspekti takve namjere sada su zakomplikovali situaciju nakon što je Njemačka zamjerila Evropskoj komisiji da želi iskoristiti zakon o tržištu električne energije kako bi zaobišla evropska poreska pravila i nacionalni suverenitet u tom smislu.

Ono što Berlin zapravo želi jeste da se pitanje poreza rješava poreskim zakonima, a ne kroz druga zakonska rješenja.

Osim toga, uvođenje poreskih promjena kroz zakon za koji je potrebna kvalifikovana većina nikako nije isto što i uvođenje istih promjena u okviru evropske poreske regulative, za koju je potrebna saglasnost svih zemalja članica Evropske unije (EU).

S druge strane, Briselu se žuri elektrifikovati industriju, saobraćaj i energetski sektor jer su cijene električne energije uporno previsoke.

„Sumnjam da prijedlog o promjeni poreza može biti usvojen kvalifikovanom većinom. To je suprotno onome što zahtijevaju poreski zakoni i direktno zadire u nacionalnu poresku i budžetsku suverenost“, navodi se u pismu koje je potpisao državni sekretar Bastian Fleig iz njemačkog Ministarstva finansija, a u koje je uvid imao Euronews.

EU je nedavno postavio cilj elektrifikacije od 46 posto do 2040. godine kako bi se smanjio uvoz fosilnih goriva. U dva dana nakon izbijanja ovogodišnjeg rata na Bliskom istoku EU je platio 22 milijarde eura, a da nije kupio nikakvu novu količinu energenata, već samo zbog rasta cijena.

Električna energija se trenutno u EU nerijetko plaća tri do pet puta skuplje od plina, što otežava domaćinstvima i kompanijama prelazak na čiste tehnologije.

Sada smo, dakle, pred dilemom ili sukobom oko toga da li je politički važnije imati nacionalnu kontrolu nad poreskom politikom ili jeftiniju električnu energiju koja bi podstakla elektrifikaciju.

Njemačka ipak smatra da je moguće pojeftiniti električnu energiju, ali ne na predloženi način.

Berlin insistira na tome da se niže oporezivanje električne energije ispregovara u okviru evropske direktive o porezima.

Finska i Švedska izuzetak su u EU jer oporezuju plin više nego električnu energiju, prenose Financije hr.

Prema analizi Evropske komisije, u EU naknade za korištenje mreže i porezi zajedno često iznose više nego cijena potrošene električne energije.

Naime, na mrežarinu u prosjeku odlazi 27 posto ukupnog računa za domaćinstva i 21 posto za kompanije. Udio nacionalnih poreza i naknada u računima iznosi 24 posto za domaćinstva i 16 posto za kompanije.

Evropski parlament i zemlje članice trebali bi nakon ljetne pauze, pod vodstvom irskog predsjedništva, započeti osjetljive pregovore o cijeni i oporezivanju električne energije.