Kina usvojila novi petogodišnji plan, prioritet tehnologija
Svekineski narodni kongres usvojio je u četvrtak petogodišnji plan 2026.- 2030., koji predviđa ubrzavanje razvoja ključnih tehnologija, uključujući poluvodiče i umjetnu inteligenciju (AI).
Plan, usvojen na završnoj sjednici godišnjeg sastanka, daje prioritet sektorima poput robotike i biotehnologije, u sklopu nastojanja Kine da osnaži svoje tehnološke kapacitete.
Petogodišnji planovi se smatraju najvažnijim ekonomskim programima kineske vlade koji specificiraju industrije koje će se posebno podupirati i definiraju ciljeve zemlje u idućem periodu.
Prema planu, ulaganje u istraživanje i razvoj će rasti sedam posto godišnje, a udio digitalne ekonomije u GDP-u trebalo bi do 2030. porasti na 12.5 posto sa sadašnjih 10.5 posto.

Dokument ističe nekoliko strateških tehnologija - nuklearnu fuziju, kvantne tehnologije, putovanja u svemir i kompjutorska sučelja koja signale iz mozga direktno prenose mašinama ili kompjuterima.
Među ciljevima su i jačanje osobne potrošnje te podizanje životnog standarda kao odgovor na strukturne probleme poput starenja stanovništva i slabljenja domaće potražnje.
Peking godinama pokušava smanjiti ovisnost o stranim tehnologijama, ne samo zbog izvoznih restrikcija koje je uveo SAD. Između dviju zemalja vlada konkurencija u brzorastućim sektorima kao što su poluvodiči i AI.
Svekineski narodni kongres je kineski parlament koji se sastaje jednom godišnje u Pekingu.

Gotovo 2800 izaslanika nisu izabrani na slobodnim izborima i političke odluke koje donose unaprijed su dogovorene na tijelima Komunističke partije.
Delegati su također usvojili nekoliko vladinih izvješća i zakona, uključujući "Zakon o poticanju etničkog jedinstva i napretka" koji mandarinski određuje kao službeni jezik u školama a od roditelja se očekuje da ga podučavaju djeci.
Drugim se odlukama mijenjaju neki običaji, uključujući to da se odobrenje za brak ne bi trebao temeljiti na vjerskim uvjerenjima.
Organizacije za zaštitu ljudskih prava kažu da bi to moglo dovesti do daljnjih ograničenja prava manjina u Kini.
Zamjenica direktora Human Rights Watcha za Aziju Maya Wang rekla je da zakon stvara pravni okvir za opresiju i prisilnu asimilaciju.
Kritičari također ukazuju na odredbe po kojima će se kazneno goniti pojedinci i organizacije izvan Kine zbog aktivnosti koje "podrivaju nacionalno jedinstvo" i izazivaju "etničke podjele".
Kina priznaje 56 etničkih grupa od kojih neke imaju svoj jezik i pismo.
Oko 90 posto od 1.4 milijarde stanovnika su pripadnici naroda Han, a među manjinama su Mongoli, Tibetanci i muslimanski Ujguri.