Evropa traži zabranu pametnih naočala nakon tajnog snimanja žena i djevojaka

U Velikoj Britaniji pokrenuta je i peticija kojom se zahtijeva zabrana njihove prodaje.

Osoba koja nosi pametne naočale može fotografisati, snimati videozapise, slušati muziku, telefonirati, prevoditi tekst ili komunicirati s AI asistentom, a prodaja ovih uređaja sada se mjeri milionima primjeraka.

Uređaji su ovog ljeta privukli dodatnu pažnju nakon marketinške saradnje Kylie Jenner, beauty poduzetnice i članice dinastije Kardashian, s tehnološkim gigantom Metom.

Budući da su pametni telefoni danas sastavni dio svakodnevnog života, velike tehnološke kompanije sve više gledaju na naočale kao na sljedeći veliki proizvod u oblasti nosive tehnologije, čemu dodatno doprinosi napredak umjetne inteligencije.

Googleov pokušaj iz 2013. godine nije zaživio, ali su Metine pametne naočale, razvijene u partnerstvu s kompanijom EssilorLuxottica, proizvođačem naočala Ray-Ban, doživjele mnogo veći uspjeh.

Meta je 2025. godine prodala oko sedam miliona pari naočala, u odnosu na ukupno dva miliona prodatih tokom 2023. i 2024. godine. I druge kompanije, uključujući Google i Snap, pripremaju lansiranje naočala pokretanih umjetnom inteligencijom.

Međutim, s eksponencijalnim rastom došla je i reakcija javnosti.

Zabrinutost je tokom ljeta dostigla vrhunac u Evropi, posebno u Velikoj Britaniji, gdje su mediji intenzivno izvještavali o takozvanim „naočalama za perverzne“, kao i o informacijama da Meta razvija funkciju prepoznavanja lica koja bi bila ugrađena u ove uređaje.

U jednom slučaju, 17-godišnja djevojka ispričala je britanskoj televiziji Channel 4 News u augustu da joj je prišao muškarac koji ju je krišom snimao, uključujući njihovu međusobnu interakciju.

Meta je, odgovarajući na upit AFP-a, saopćila da je poduzela više koraka kako bi spriječila manipulaciju trepćućim LED svjetlom koje bi drugim ljudima trebalo pokazati da uređaj snima – što je jedna od ključnih briga kritičara.

„Ova ulaganja već imaju odvraćajući efekat“, navela je kompanija, dodajući da su kompanije koje su nudile usluge deaktiviranja LED svjetala u međuvremenu prestale s radom.

EU „mora djelovati“

U međuvremenu je glavni grad Norveške Oslo ove sedmice zabranio korištenje ovih naočala u školama, dok vlada razmatra regulisanje njihove upotrebe i moguću zabranu funkcija koje omogućavaju prepoznavanje lica na javnim mjestima.

Slični pozivi upućeni su i Evropskoj uniji da se pozabavi ovim pitanjem, dok je francusko tijelo za zaštitu podataka CNIL pozvalo na „oprez“.

Švedski dizajner Mateusz Pozar pokrenuo je početkom ove godine stranicu „Ban Ray“, na kojoj nudi oznake kojima se zabranjuje korištenje pametnih naočala u određenim prostorima, kao i naljepnice.

Pozar je rekao da je stranicu pokrenuo nakon što su njegovoj djevojci prišla dvojica muškaraca koji su nosili naočale i snimali je, što ju je, kako je rekao, „izuzetno uznemirilo“.

Kazao je da želi pokrenuti raspravu o tome „kako mi kao društvo doživljavamo ovu tehnologiju“ prije nego što ona postane sveprisutna.

„Ovo je način da pokrenemo raspravu o privatnosti, ličnim pravima i kontroli nad mojim podacima.“

Pozar je ukazao i na zabrinutost zbog prikupljanja podataka, nakon izvještaja o radnicima u Keniji koji su pregledali grafički sadržaj snimljen Metinim AI naočalama.

Poslanica Evropskog parlamenta Veronika Cifrova Ostrihonova rekla je za AFP da je nakon prvih slučajeva tajnog snimanja žena pokrenula ovo pitanje pred izvršnim tijelima EU, tražeći odgovor na pitanje da li su naočale u skladu s pravilima o zaštiti podataka i umjetnoj inteligenciji.

„Još uvijek čekam odgovor“, rekla je slovačka poslanica.

„Potrebna su nam jasna pravila EU kako bismo zaštitili građane, kao i snažna primjena tih pravila, kako bismo osigurali da nove tehnologije ne budu razvijane na štetu naših temeljnih prava“, kazala je.

Evropska komisija saopćila je da su nacionalna tijela za zaštitu podataka „odgovorna za praćenje i provođenje“ pravila o privatnosti.

Izvršno tijelo EU nije željelo precizirati koje bi dodatne mjere moglo poduzeti, ali je nezavisni Evropski odbor za zaštitu podataka naručio izvještaj koji bi na jesen trebao analizirati „društvenu prihvatljivost“ ovih naočala.

Pitanje pristanka

Taj izvještaj poslužit će kao smjernica Evropskom parlamentu, gdje je poslanik Alex Agius Saliba rekao da zabrinutost postoji širom političkog spektra.

„Moramo djelovati što je prije moguće“, rekao je.

„Za mene su to i dalje 'naočale za perverzne'. U ovom trenutku definitivno bismo trebali ići ka zabrani dok se ne dokaže da su sigurne“, kazao je Saliba.

U Velikoj Britaniji i Irskoj pokrenuta je kampanja „Stop Smart Glasses“, uz peticiju i poziv građanima da kontaktiraju prodavnice i zatraže da obustave njihovu prodaju.

Peticija je dosad prikupila više od 9.100 potpisa. Britanska vlada mora odgovoriti na nju ako broj potpisa dostigne 10.000.

Jedan od osnivača kampanje, učitelj Guy Holder, rekao je da postoji više razloga za zabrinutost zbog ovih naočala, uključujući njihov utjecaj na djevojke i žene, ali i širu „invaziju“ na javne prostore koja bi mogla dovesti do „potpunog nadzora“.

„Također smo šire zabrinuti zbog stvaranja atmosfere u kojoj se čini da svako može snimati bilo koga bez njegovog znanja ili pristanka“, rekao je za AFP.