Slovenci mijenjaju navike štednje: Dionice i fondovi preuzeli primat nad depozitima

Svjetski dan štednje, koji ima tradiciju dužu od 100 godina i pod pokroviteljstvom je međunarodnih udruženja poslovnih banaka i štedionica WSBI i ESBG, obilježava se u više od 80 zemalja. Cilj je promocija štednje i podizanje svijesti javnosti o njenom značaju za postizanje višeg životnog standarda. Posebno se ističe uloga štednje u osiguravanju finansijske sigurnosti pojedinaca i domaćinstava, kao i važnost dugoročnog planiranja ličnih finansija.

Poruka ovogodišnjeg Svjetskog dana štednje, kojim se završava oktobar kao mjesec štednje, jeste da ljudske odluke i savjeti zasnovani na povjerenju, razboritosti i drugim vrijednostima ostaju važni čak i u vrijeme sve veće digitalizacije finansijskog sektora, razvoja umjetne inteligencije i automatiziranih algoritama.

Slovenska domaćinstva i dalje su sklona štednji. Prema podacima evropskog statističkog ureda Eurostata, bruto stopa štednje domaćinstava u Sloveniji prošle godine iznosila je 14,7 posto, što je za 0,7 procentnih poena više nego godinu ranije. Istovremeno, bila je za 2,9 procentnih poena viša nego 2015. godine, prenosi SEEbiz.

U periodu od 2015. do 2025. godine stopa štednje u Sloveniji zabilježila je izrazit rast 2020. godine, kada je na početku pandemije COVID-19 dostigla 22,6 posto. Od tada se smanjila i stabilizirala na nivou između 14 i 15 posto.

Tokom cijelog tog perioda stopa štednje slovenskih domaćinstava uglavnom je bila iznad prosjeka Evropske unije. Prošle godine premašila ga je za 0,4 procentna poena, dok je bila na nivou prosjeka eurozone. Najniža stopa štednje domaćinstava prošle godine zabilježena je u Italiji, 10,8 posto, a najviša u Češkoj, 19,2 posto, koja je preuzela vodeću poziciju od Njemačke.

Finansijska imovina slovenskih domaćinstava značajno raste zahvaljujući povećanju raspoloživog dohotka, ali i rastu vrijednosti dionica i investicijskih fondova. Prema podacima Banke Slovenije, koje je uoči Svjetskog dana štednje objavio i Statistički zavod Slovenije, vrijednost finansijske imovine, koja obuhvata gotovinu, depozite, dionice i druga finansijska ulaganja, krajem prošle godine iznosila je 96,1 milijardu eura. To je za 8,9 milijardi eura, odnosno približno deset posto, više nego godinu ranije.

Finansijska imovina domaćinstava nastavila je rasti i ove godine. Na kraju drugog kvartala iznosila je 100,4 milijarde eura, što je povećanje od 9,8 milijardi eura ili gotovo 11 posto u odnosu na isti period prethodne godine. Riječ je o najvećem zabilježenom rastu do sada.

Slovenska domaćinstva i dalje se najviše oslanjaju na novčane depozite kada je riječ o štednji. Međutim, zahvaljujući određenim državnim mjerama za poticanje ulaganja na tržištu kapitala, ali prvenstveno rastu vrijednosti dionica i investicijskih jedinica, ulaganja u vlasnički kapital i fondove preuzela su vodeću poziciju prema ukupnoj vrijednosti finansijske imovine.

Krajem prve polovine ove godine ulaganja u dionice i ostali vlasnički kapital, kao i u investicijske fondove, činila su 38,5 posto ukupne finansijske imovine, dok su novčani depoziti učestvovali sa 33,6 posto. Slijede osiguranje i penzijski programi s oko 11 posto, gotovina s 8,5 posto te dužnički vrijednosni papiri s približno pet posto.

Struktura finansijske imovine slovenskih domaćinstava tako se približava prosjeku eurozone, iako i dalje postoje značajne razlike kada je riječ o udjelu osiguranja i penzijskih programa. Individualna penzijska štednja mnogo je razvijenija u većem dijelu Evropske unije. U eurozoni osiguranje i penzijski programi čine oko četvrtine ukupne finansijske imovine domaćinstava.

Finansijska imovina domaćinstava znatno premašuje njihove obaveze. Na kraju prve polovine ove godine obaveze su iznosile 20,4 milijarde eura, a tokom prethodne godine povećane su za 1,3 milijarde eura ili oko sedam posto.

Zaduženost je porasla za 1,4 milijarde eura ili osam posto, dostigavši 18,2 milijarde eura. Od ukupnog iznosa, 84 posto kredita odobreno je kod domaćih banaka, a 10 posto kod ostalih finansijskih posrednika. Uz snažan rast stambenih i potrošačkih kredita, posebno su izraženi dugoročni krediti.

Razlika između finansijske imovine i obaveza domaćinstava tako je povećana za 8,5 milijardi eura ili 12 posto, dostigavši 80,1 milijardu eura.

Uprkos blagom rastu zaduženosti, slovenska domaćinstva i dalje su znatno manje zadužena od prosjeka eurozone. Zaduženost domaćinstava u Sloveniji, mjerena odnosom finansijskih obaveza po osnovu kredita i bruto raspoloživog dohotka, prošle godine iznosila je 41,2 posto.