Rekordna globalna potražnja za zlatom u prvom kvartalu

U tom periodu cijena zlata porasla je za čak 38%, a 2024. godina pokazala se kao šesta najuspješnija godina po rastu cijene zlata u 21. vijeku. Ovaj nagli skok cijena rezultat je značajnih promjena na globalnom nivou, kako u ponašanju investitora, tako i u strategijama centralnih banaka.

Kada govorimo o individualnim investitorima – koji najčešće kupuju zlatne poluge i zlatnike, ali i ETF-ove zasnovane na zlatu – vidimo da je potražnja za investicionim zlatom porasla za čak 170% u posljednjih godinu dana, prenosi Bankar me. Najveći doprinos ovom rastu dolazi iz Evrope i Azije. Nakon što su se Evropljani tokom prethodne godine više fokusirali na prodaju zlata zbog političkih i ekonomskih neizvjesnosti, posebno povezanih s američkim trgovinskim ratom, sada svjedočimo promjeni investicionog ponašanja.

Istovremeno, globalni investitori ponovo se okreću ulaganju u zlato putem ETF-ova. Ovi instrumenti omogućavaju kupovinu zlata bez njegovog fizičkog posjedovanja – tzv. „papirno zlato“, gdje investitor ima dokument koji potvrđuje da posjeduje određenu količinu zlata. Imovina ovih fondova porasla je za 333% u protekloj godini, a najznačajnija ulaganja dolaze iz Sjeverne Amerike (prvenstveno SAD-a) i Azije.

U Aziji, Kina prednjači kao najveće tržište za zlatne ETF-ove, a kineski fondovi čine 80% ukupnih azijskih ETF-ova u ovoj kategoriji.

Pa ipak, čak i uz ovaj rast, ETF-ovi zasnovani na zlatu čine samo 8% ukupne imovine svih globalnih ETF-ova. Za poređenje, tokom 2010–2011. i 2015. godine, kada je cijena zlata dostigla rekordnih skoro 2.000 dolara po unci, zlatni ETF-ovi činili su preko 11% ukupne imovine ETF-ova širom svijeta.

Podaci pokazuju da je interesovanje za veće zlatne proizvode izraženije nego za manje. Glavni razlog tome su niže marže na većim proizvodima – zbog fiksnih troškova proizvodnje, one zauzimaju manji procenat ukupne cijene većih jedinica zlata (npr. preko 20 grama) u poređenju s onima od jednog grama.