Kreditiranje u eurozoni stagniralo u martu, ECB upozorava na oprez
Kreditiranje u eurozoni gotovo je stagniralo i u martu, odražavajući slabašan rast kredita kompanijama i gotovo stagnaciju kredita domaćinstvima, pokazuje izvještaj Evropske centralne banke (ECB).
Krediti kompanijama porasli su u martu svega 0,4 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec. U februaru uvećani su za 0,3 posto. Kreditiranje domaćinstava poraslo je pak za 0,2 posto, najslabije u deset godina, utvrdio je ESB. U martu krediti građanima uvećani su za 0,3 posto.
Pokazatelj ponude novca M1, prenosi Hina, koji uključuje gotovinu u opticaju i prekonoćne depozite, smanjio se pak i u martu, za 6,7 posto, nešto blaže nego u februaru kada je bio potonuo za 7,8 posto.
Najširi monetarni agregat M3, koji obuhvaća i oročene depozite, porastao je pak za 0,9 posto, najsnažnije od prošlogodišnjeg maja. U februaru njegov rast bio je upola slabiji i iznosio je 0,4 posto.
ESB je od jula 2022. do sredine septembra 2023. podigao kamatne stope za 4,5 postotnih bodova kako bi kočenjem potražnje obuzdao inflaciju. Na sjednici u aprilu zadržao je kamatne stope na važećoj razini, istaknuvši blaži rast plata, ali i kontinuirano snažno poskupljenje usluga u uslovima “otporne” potražnje.
Inflacija u eurozoni spustila se u martu, prema izračunima Eurostata, na 2,4 posto, s 2,6 posto u februaru, prenose Financije hr.
Banke u eurozoni namjeravaju pak u drugom tromjesečju postrožiti uslove za kreditiranje kompanija i očekuju slabiju potražnju za kreditima, prema rezultatima ECB-ove ankete.
Uslovi za kreditiranje domaćinstava trebali bi pak ostati nepromijenjeni, uz snažniju potražnju, pokazala je anketa objavljena prije dvije sedmice.
“Od sada moramo pomno vagati rizik prestroge monetarne politike” budući da uključuje rizik dugotrajnog perioda ekonomske slabosti, upozorio je predkraj sedmice dužnosnik ESB-a Fabio Panetta.
U kojim gradovima u Federaciji radi najviše ljudi?
