Banke u Evropi mogle bi platiti milijarde zbog prevara: Sud EU donio važnu presudu

Finansijske institucije prvo će morati nadoknaditi novac klijentima, a zatim mogu sudskim putem pokušati naplatiti taj iznos od njih, prenosi El País.

Koliko banke koštaju prevare u Evropi?

Prema podacima Evropske centralne banke (ECB), Evropskog bankarskog tijela (EBA) i Banke Španije, vrijednost bankarskih prevara u Evropskom ekonomskom prostoru, koji obuhvata 27 članica EU, Island, Lihtenštajn i Norvešku, dostigla je 4,2 milijarde eura u 2024. godini. To je 17 posto više nego godinu ranije, prenose Nezavisne.

Prema procjenama izvora iz španskog finansijskog sektora, potencijalni troškovi za banke u toj zemlji mogli bi se približiti milijardi eura, ako se uzmu u obzir zahtjevi za povrat novca za prethodnih pet godina.

Banke su do sada uglavnom nastojale prebaciti odgovornost za prevare na klijente.

U Španiji su korisnici snosili oko 80 posto gubitaka nastalih prevarama putem bankovnih transfera, dok su banke pokrivale gotovo 60 posto gubitaka od prevara s platnim karticama. Kod podizanja gotovine odgovornost je bila približno ravnomjerno podijeljena.

Zbog kojeg slučaja je Sud EU donio presudu?

Presuda Suda pravde EU od 15. oktobra odnosi se na slučaj klijentice poljske banke koju je prevarant kontaktirao predstavljajući se kao kupac predmeta koji je oglasila na internetskoj platformi.

Poslao joj je link ka lažnoj stranici koja je izgledala kao internetska stranica njene banke. Klijentica je na toj stranici unijela podatke za elektronsko bankarstvo, nakon čega je prevarant prebacio oko 700 eura na svoj račun.

Klijentica je narednog dana obavijestila banku o prevari, ali je banka odbila vratiti novac, uz obrazloženje da nije dovoljno pažljivo čuvala svoje pristupne podatke.

Kada banka mora vratiti novac prevarenom klijentu?

Evropski sud pojasnio je da banka ne može odbiti povrat novca samo na osnovu tvrdnje da klijent nije dovoljno pažljivo čuvao svoje podatke.

To znači da će banke morati nadoknaditi iznos neovlaštene transakcije, a zatim, ako smatraju da je klijent postupao krajnje nepažljivo, dokazati tu tvrdnju i pokrenuti postupak za povrat novca.

Sama činjenica da su za transakciju korišteni klijentovi pristupni podaci ili dodatna autentifikacija nije dovoljna da se dokaže njegova krajnja nepažnja, navodi se u presudi.

Bankarski sektor očekuje da bi nova pravila i sudska praksa mogli povećati broj sporova o odgovornosti za prevare. Istovremeno, banke bi mogle mijenjati interne procedure, ugovorne odredbe i način prikupljanja dokaza.