Banka Engleske sprema prvo povećanje kamata nakon više od tri godine

Prema očekivanjima ekonomista, devet članova Odbora za monetarnu politiku trebalo bi glasati za povećanje kamatne stope sa 3,75 na četiri posto. Ukoliko se to dogodi, bit će riječ o prvom povećanju od augusta 2023. godine.

Odluka dolazi u trenutku kada inflacija u Velikoj Britaniji ponovo ubrzava. U septembru je dostigla 3,5 posto, što je najviši nivo u posljednjih 11 mjeseci i znatno iznad ciljanih dva posto. Zbog takvog kretanja cijena sve su izraženija očekivanja da bi centralna banka mogla nastaviti s pooštravanjem monetarne politike, uz mogućnost novih povećanja kamata tokom 2027. godine.

Jedan od ključnih faktora koji podstiču rast inflacije jeste poskupljenje energenata nakon izbijanja rata u Iranu. Poremećaji u plovidbi kroz Hormuški moreuz ograničili su isporuke nafte i plina, što se odrazilo na globalne zalihe i cijene goriva.

Ellie Henderson, ekonomistica u kompaniji Investec, smatra da bi članovi odbora mogli zaključiti kako više nema prostora za čekanje, posebno zbog rizika da se rast cijena energenata prelije i na druge sektore.

"Zamišljamo da je mnogim članovima odbora ponestalo strpljenja za nedavni rast inflacije. Što duže cijene energije ostanu povišene, to je veći rizik da privremeni cjenovni šok postane trajniji", kazala je Henderson.

Osim odluke o kamatnim stopama, Banka Engleske predstavit će i nove kvartalne ekonomske prognoze, uključujući procjene inflacije i privrednog rasta. Povećanje kamata poskupljuje kredite i zaduživanje, što može ograničiti potrošnju građana i investicije kompanija, a time usporiti rast cijena. Međutim, takva politika istovremeno može dodatno opteretiti privrednu aktivnost.

Inflatorni pritisci predstavljaju izazov i za druge velike centralne banke, uključujući američke Federalne rezerve i Evropsku centralnu banku, koje su također nedavno povećale kamatne stope.

Podsjetimo, Banka Engleske prethodno je postepeno snižavala kamate s nivoa od 5,25 posto, koji je predstavljao najvišu vrijednost u posljednjih 15 godina. Takav trend trajao je sve do američkih i izraelskih napada na Iran krajem februara, nakon čega su energetska tržišta ponovo postala izvor snažnih inflatornih pritisaka.