Američki dolar bilježi najveći pad u prvoj polovini godine od ukidanja Bretton Woods sistema, zbog trgovinskih ratova, duga i pritiska na Federalne rezerve koje sprovodi predsjednik Donald Trump.
Ulagači širom svijeta revidiraju svoj odnos prema nekadašnjoj sigurnoj luci globalnih finansija.
Američki dolar na putu je da zabilježi najgori rezultat u prvoj polovini godine još od 1973, jer trgovinska i ekonomska politika predsjednika Donalda Trumpa navodi globalne investitore da preispitaju svoju izloženost ovoj dominantnoj svjetskoj valuti.
Indeks dolara, koji prati vrijednost američke valute u odnosu na korpu šest drugih valuta (uključujući euro, funtu i jen), pao je više od 10 posto od početka 2025. godine – što je najlošiji početak jedne godine od ukidanja zlatnog standarda Bretton Woods sistema.
„Dolar je postao instrument Trumpove nepredvidive ekonomske politike 2.0“, rekao je Francesco Pesole, valutni strateg banke ING.
Trampovi povremeni trgovinski ratovi, ogromne potrebe SAD za zaduživanjem i sve veća zabrinutost zbog nezavisnosti Federalnih rezervi narušili su status dolara kao sigurne luke za investitore, dodaje Pesole.
Dolar je u ponedjeljak pao za dodatnih 0,5% uoči početka glasanja u Senatu o amandmanima na Trimpov „veliki, lijepi“ poreski zakon, koji se procjenjuje da će u narednoj deceniji povećati američki javni dug za čak 3,2 biliona dolara, prenosi Investitor me. Ovaj zakon je izazvao ozbiljnu zabrinutost o fiskalnoj održivosti Vašingtona, što je rezultiralo masovnim povlačenjem kapitala sa tržišta američkih državnih obveznica.
Ovakav pad dolara približava ga najgorem šestomjesečnom učinku od gubitka od 15% iz 1973, i najgorim rezultatima u bilo kom polugodišnjem periodu od 2009. godine, piše Financial Times.
Ovaj trend je u suprotnosti s početnim predviđanjima za 2025. godinu, koja su sugerisala da će Trumpova trgovinska agresija više pogoditi strane ekonomije, podstaći inflaciju u SAD i time ojačati dolar.
Umjesto toga, euro je – uprkos predviđanjima da će pasti na paritet sa dolarom – ojačao čak 13%, premašivši nivo od 1,17 dolara, jer su investitori postali fokusirani na rizike koji prijete američkom ekonomskom rastu, dok se potražnja za sigurnom imovinom preselila ka evropskim obveznicama, naročito njemačkim.
„Vidjeli smo svojevrsni šok u američkom političkom okviru, posebno nakon Trampove najave reciprociteta u tarifama“, rekao je Andrew Balls, glavni investicioni direktor za globalne obveznice u investicionoj kompaniji Pimco.
Prema njegovim riječima, iako ne postoji realna prijetnja statusu dolara kao svjetske rezervne valute, to „ne znači da ne možemo imati značajno slabljenje njegove vrijednosti“, jer sve više investitora diversifikuje rizike i smanjuje izloženost dolaru – što dodatno utiče na njegov pad.
Takođe, očekivanja da će Federalne rezerve biti prinuđene da znatno agresivnije smanjuju kamatne stope kako bi podržale rast – na čemu Tramp insistira – sve su izraženija. Tržište sada očekuje najmanje pet smanjenja stope po 0,25% do kraja sljedeće godine.
Takva očekivanja pomogla su rastu američkih akcija, koje su uspjele da nadvladaju bojazni vezane za trgovinske konflikte i nestabilnost na Bliskom istoku, pa su berzanski indeksi dostigli nove rekorde. Ipak, slabiji dolar znači da S&P 500 značajno zaostaje za evropskim indeksima kada se prinosi mjere u istoj valuti.
Veliki institucionalni investitori – od penzionih fondova do centralnih banaka – sve više izražavaju namjeru da smanje prisustvo dolaru i američkoj imovini, postavljajući pitanje da li dolar još uvijek pruža istu zaštitu od tržišnih turbulencija kao nekada.
Emir Prcić predavao o austrijskom sistemu javnih nabavki delegaciji BiH
