Singapur postao najveće porezno utočište Applea: Kompanija uštedjela milijarde dolara
Kompanija Apple prošle je godine smanjila svoju poreznu obavezu za 2,7 milijardi dolara zahvaljujući preusmjeravanju dobiti u Singapur, pokazuju novi finansijski izvještaji koji otkrivaju da je ova azijska država postala najveće porezno utočište tehnološkog giganta.
Prema podacima objavljenim uz godišnji izvještaj, Apple je u 2026. godini preko svog poslovnog središta u Singapuru rasporedio do 50 milijardi dolara dobiti.
Porezne uštede ostvarene u Singapuru premašile su 2,6 milijardi dolara, koliko je kompanija uštedjela preko Irske, gdje se nalazi njeno evropsko sjedište. Zajedno su ove dvije jurisdikcije smanjile Appleovu poreznu obavezu za oko pet milijardi dolara.
Podaci su objavljeni u okviru novih američkih računovodstvenih pravila, prema kojima kompanije izlistane na berzi moraju detaljnije izvještavati o porezima na dobit ostvarenu u inostranstvu, posebno kada se njihova efektivna porezna stopa znatno razlikuje od američke savezne stope od 21 posto.
Da je Apple na ukupnu globalnu dobit u 2026. godini platio porez po toj stopi, njegova obaveza iznosila bi oko 33 milijarde dolara. Umjesto toga, kompanija je ukupno platila 27 milijardi dolara poreza na dobit.
Singapur nadmašio Irsku
Apple se već godinama suočava s kritikama zbog korištenja poslovnih središta u državama s povoljnijim poreznim režimima. Irska je zbog toga bila u središtu velikog evropskog slučaja. Nakon istrage Evropske komisije iz 2016. godine, kompanija je morala vratiti više od 13 milijardi eura neplaćenog poreza, zajedno s kamatama.
Multinacionalne kompanije mogu prebacivati dobit iz država s višim porezima u one s nižim poreznim opterećenjem, naprimjer putem transakcija između povezanih društava. Takva praksa naziva se premještanjem dobiti.
Pritisak zbog ovakvih aranžmana doveo je 2021. godine do međunarodnog dogovora pod vodstvom Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) o minimalnoj efektivnoj stopi poreza na dobit od 15 posto.
Irska i Singapur prihvatili su nova pravila, a očekivanja da bi zbog toga mogli izgubiti velike međunarodne kompanije zasad se nisu ostvarila.
Singapur je, naprimjer, od Applea u 2026. godini naplatio dodatnih 2,5 milijardi dolara kroz dopunski porez uveden u okviru usklađivanja s globalnim minimalnim porezom.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da minimalna stopa od 15 posto nije uklonila sve mogućnosti poreznog planiranja. Mike Lewis iz istraživačkog instituta TaxWatch ocijenio je da je riječ o relativno niskoj donjoj granici, zbog čega se poslovanje pojedinih kompanija u praksi nije značajnije promijenilo.
Dobit po zaposleniku višestruko veća
Singapur Appleu nije važan samo zbog poreznih pogodnosti. Kompanija u ovoj državi ima veliko prodajno i marketinško središte koje prodaje proizvode i usluge drugim Appleovim društvima, ali i razvija intelektualno vlasništvo.
Prema dostupnim finansijskim izvještajima, dvije glavne Appleove kompanije u Singapuru ostvarile su 2024. godine oko devet miliona dolara dobiti prije oporezivanja po zaposleniku. U Irskoj je taj iznos prošle godine bio oko šest miliona dolara, dok je na globalnom nivou 2025. godine iznosio manje od milion dolara po zaposleniku.
Ovakve razlike ukazuju na veliki nesrazmjer između veličine lokalne radne snage i dobiti koja se evidentira u pojedinim državama.
Nominalna stopa poreza na dobit u Singapuru iznosi 17 posto, ali država kompanijama može ponuditi poticaje i porezne olakšice za aktivnosti koje smatra ekonomski značajnim. Efektivna porezna stopa Applea u Singapuru od 2023. do 2025. godine kretala se oko 10 posto, prema izvještajima njegovih glavnih lokalnih društava, prenose Financije hr.
Uvođenje dopunskog poreza trebalo bi postepeno približiti ovu stopu globalnom minimumu od 15 posto.
Apple je u 2025. godini u svojim singapurskim podružnicama iskazao gotovo 40 milijardi dolara dobiti prije oporezivanja. Procjene Financial Timesa, zasnovane na novim američkim objavama, ukazuju na to da bi taj iznos u 2026. godini mogao dostići čak 50 milijardi dolara.
Zorka Milin iz organizacije Fact Coalition upozorila je da novi podaci pokazuju kolike porezne prihode države mogu izgubiti zbog ovakvih aranžmana. Riječ je o milijardama dolara koje se u jednoj godini odnose samo na jednu kompaniju.