Problemi se gomilaju za Metu: Milijarderski porez, tužbe i pad vrijednosti dionica

Istovremeno, Mark Zuckerberg dogovorio je promjene koje će mu omogućiti prodaju dijela vlasničkog udjela uz zadržavanje glasačke kontrole, uoči mogućeg uvođenja poreza na milijardere u Kaliforniji.

Finansijski najznačajnija vijest stigla je iz američke savezne države Novi Meksiko. Sudija Francis Mathew naložio je 21. oktobra kompaniji da plati kaznu od 25 milijardi dolara, nakon što je porota utvrdila gotovo 44 miliona kršenja državnog zakona o zaštiti potrošača.

Prema saopćenju tamošnjeg državnog tužilaštva, postupak je proizašao iz afere Cambridge Analytica, ali je obuhvatio i šire navode o načinu na koji je Facebook upravljao ličnim podacima korisnika te se borio protiv dezinformacija i govora mržnje.

Meta je najavila žalbu, osporavajući da je država dokazala stvarnu štetu nanesenu potrošačima. Kompanija također tvrdi da bi kazna u tom iznosu mogla predstavljati kršenje ustavnih garancija koje zabranjuju izricanje pretjeranih kazni.

Pravni stručnjaci s kojima je razgovarao Reuters smatraju da postoje ozbiljni argumenti za smanjenje kazne u žalbenom postupku. Zbog toga dosuđenih 25 milijardi dolara još ne predstavlja konačan iznos koji će Meta morati platiti.

U Australiji se kompanija suočava s novom kolektivnom tužbom zbog navodnih posljedica korištenja Facebooka i Instagrama tokom djetinjstva i adolescencije. Advokatska kancelarija MinterEllison saopćila je da traži naknadu štete u ime sadašnjih i bivših korisnika koji tvrde da su prije navršene 18. godine bili izloženi štetnom sadržaju ili razvili ovisnost o društvenim mrežama.

Tužitelji problem vide i u samom dizajnu platformi, odnosno funkcijama koje podstiču duže i učestalije korištenje. Postupak finansira kompanija Litigation Lending Services, koja navodi da bi australskim porodicama bez takve finansijske podrške bilo teško voditi spor protiv globalne tehnološke kompanije.

Prema australskom mediju SBS, tužba je podnesena u ime osam tužitelja. Sud je ograničio objavljivanje pojedinosti o zahtjevima i podataka koji bi mogli otkriti njihov identitet. Meta je poručila da je upoznata s postupkom i da će se odlučno braniti. O navodima tužitelja sud tek treba donijeti odluku.

Koliki utjecaj pravni sporovi mogu imati na poslovanje pokazali su i najnoviji kvartalni rezultati. Meta je ostvarila prihod od 64,6 milijardi dolara, što je 26 posto više nego godinu ranije, ali je operativna dobit pala za 37 posto, na približno 13 milijardi dolara.

U troškove je uključeno 9,89 milijardi dolara povezanih s ranije postignutom nagodbom s američkim državnim tužiocima u vezi s mentalnim zdravljem mladih i društvenim mrežama. Prema finansijskom izvještaju Mete, operativna dobit bez tog troška iznosila bi približno 22,9 milijardi dolara. Riječ je o zasebnom sporazumu, koji nije povezan s novom kaznom u Novom Meksiku, prenose Financije hr.

Ulagače su dodatno zabrinuli planovi ulaganja u umjetnu inteligenciju. Dionice Mete zaključile su trgovanje u četvrtak, 22. oktobra, uz pad od oko sedam posto, izvijestio je Yahoo Finance. Reuters pad povezuje s povećanjem donje granice planiranih kapitalnih ulaganja i najavom izdavanja novih dionica radi finansiranja daljnjeg širenja.

Meta za 2026. godinu sada planira kapitalna ulaganja u rasponu od 135 do 145 milijardi dolara, dok je prethodno predviđeni raspon iznosio od 130 do 145 milijardi dolara. Kapitalni izdaci u trećem kvartalu dostigli su 34,9 milijardi dolara, dok je slobodni novčani tok bio negativan i iznosio 2,12 milijardi dolara.

Nova klasa dionica bez prava glasa povezana je i sa Zuckerbergovim ličnim finansijskim planovima. Birači u Kaliforniji u novembru će se izjašnjavati o prijedlogu jednokratnog poreza od pet posto na imovinu milijardera. Prema Associated Pressu, Zuckerbergova procijenjena imovina, veća od 220 milijardi dolara, značila bi potencijalnu poresku obavezu veću od 11 milijardi dolara ako prijedlog bude usvojen.

Dokumentacija dostavljena američkoj Komisiji za vrijednosne papire i berze (SEC) pokazuje da će Zuckerberg moći slobodno prodati 20 posto novih dionica klase C koje dobije prilikom njihove raspodjele, bez odgovarajućeg smanjenja glasačke moći. Za većinu preostalih dionica primjenjivat će se ograničenja.

Zuckerberg se također obavezao da će tokom osam godina ostati rezident Kalifornije ili druge jurisdikcije u kojoj Meta ima sjedište, uz uslove koji se odnose na njegovu vodeću ulogu u kompaniji i izuzetke u slučaju značajnih nepredviđenih okolnosti.

Sporazum mu tako otvara mogućnost da osigura novac za eventualnu ličnu poresku obavezu, a da pritom zadrži kontrolu nad kompanijom.