Prema podacima koje objavljuje think tank Tax Foundation, pozivajući se na studiju stručnjakinje za trgovinska pitanja Caroline Freund, strani izvoznici apsorbirali su 47 posto tog tereta, odnosno znatno manji dio nego što se ranije pretpostavljalo završio je na teret uvoznika.
Istovremeno se naglašava da to ne znači da su carine donijele korist SAD-u, s obzirom na to da su potrebna detaljnija istraživanja o smanjenju efikasnosti, poremećajima u trgovinskim tokovima i uzvratnim carinskim mjerama.
Zakonski gledano, carine plaća uvoznik, ali ekonomski gledano dio tog troška mogu snositi i drugi učesnici. Naprimjer, potražnja za određenom robom može pasti zbog rasta cijena izazvanog carinama. Zbog toga strani izvoznici mogu sniziti cijene kako bi zadržali nivo prodaje, pa dio ekonomskog troška pada i na njih.
Studija koju je izradila Freund analizira detaljne podatke o uvozu od septembra 2023. do januara 2026. godine za 50 američkih trgovinskih partnera, na koje otpada 95 posto ukupnog uvoza.
Druga studija ukazuje na još jednu pojavu – uvoznici su se djelimično okrenuli proizvodima niže cijene i kvaliteta unutar iste kategorije robe. Drugim riječima, umjesto da izvoznici direktno smanjuju cijene, uvoznici su dio troška carina nadoknađivali kupovinom jeftinijih proizvoda nižeg kvaliteta.
Freund napominje da činjenica da su strani izvoznici apsorbirali gotovo polovinu tereta carina ne znači da su carine bile dobro osmišljene niti da su bile uspješne u smislu poboljšanja stanja u ekonomiji.
Za procjenu njihovog stvarnog učinka trebalo bi izmjeriti gubitke nastale zbog poremećaja u trgovinskim tokovima, izostanka dijela trgovine, uzvratnih mjera, neizvjesnosti i gubitka efikasnosti. Prihod ostvaren na teret stranih izvoznika morao bi biti veći od svih tih gubitaka kako bi se moglo zaključiti da je američka ekonomija imala korist od carina.
Situaciju za SAD dodatno komplikuje činjenica da će veliki dio carinskih prihoda iz prošle godine morati biti vraćen uvoznicima nakon odluke Vrhovnog suda da Trump nije imao odgovarajuću zakonsku osnovu za uvođenje carina.
S obzirom na to, može se zaključiti da je dio carinskog troška zapravo predstavljao transfer od stranih izvoznika prema američkim uvoznicima, koji će sada dobiti propisani povrat. Za američku vladu tu nema dobiti, a u nekim slučajevima može doći i do gubitka zbog kamata koje će morati platiti na vraćeni iznos carina, prenose Financije hr.
Treba napomenuti da istraživanje koje je izradila Freund nije prvi stručni rad koji pokazuje da izvoznici snose veći dio tereta carina nego što se ranije procjenjivalo. Jedna takva studija objavljena je i tokom prvog Trumpovog mandata, kada je ocijenjeno da se ukupni teret za uvoznike smanjio na oko 60 posto.
U praksi, kada izvoznici počnu slati manje količine zbog smanjene potražnje izazvane carinama, to povećava cijenu po jedinici proizvoda. Kompanije tada mogu smanjiti cijenu kako bi zadržale tržišni udio. Na taj način cijena po jedinici proizvoda naizgled ostaje slična, dok izvoznici preuzimaju dio carinskog troška.
Postoji još jedan detalj koji vrijedi istaći: analizirana trgovina razvrstava se prema državama, a ne prema vlasništvu. Dio trgovine odnosi se na razmjenu između američkih multinacionalnih kompanija i njihovih inozemnih podružnica. Drugim riječima, strani izvoznik može biti i kompanija koja je u američkom vlasništvu.
