Trump pred novim izazovom: Demokrati žele poništiti carine i otvoriti istrage
Složena mreža carina koju Trump gradi posljednje dvije godine uskoro bi se mogla suočiti s najvećim izazovom do sada, jer se demokrati pripremaju iskoristiti nove zakonodavne mogućnosti za suprotstavljanje politici koja je postala zaštitni znak republikanskog predsjednika.
Demokrati ne kriju da planiraju pokrenuti niz istraga protiv Trumpa i njegovih saradnika čim novi saziv Kongresa preuzme dužnost. Istovremeno pripremaju zakonodavnu ofanzivu u prvih 100 sati mandata, tokom koje namjeravaju predložiti niz zakona kojima bi bio poništen značajan dio Trumpove političke agende.
Oba pravca djelovanja bit će usmjerena protiv Trumpove politike uvođenja carina bez presedana. Demokrati su je, nakon uvjerljive pobjede na izborima za Kongres održanim u utorak, odmah označili kao jedan od glavnih prioriteta.
Kanada prva na dnevnom redu
Ukidanje Trumpovog carinskog režima, a posebno trgovinskog rata protiv Kanade, potez je koji demokrati "apsolutno moraju odmah poduzeti", izjavio je u četvrtak za emisiju Morning Joe na televiziji MSNBC Abdul El-Sayed, novoizabrani demokratski senator iz Michigana.
Hakeem Jeffries, zastupnik iz New Yorka i lider demokratske manjine, koji bi u novom sazivu Kongresa mogao postati predsjedavajući Zastupničkog doma, jasno je poručio da je ukidanje Trumpovih carina jedan od glavnih prioriteta njegove stranke.
"Moramo vratiti ovlasti Kongresa kada je riječ o carinama, jer Trumpove carine američkim građanima čine život skupljim", rekao je na konferenciji za novinare krajem augusta.
Ukoliko bude izabran za predsjedavajućeg Zastupničkog doma, Jeffries namjerava ubrzati proceduru donošenja zakona kojima bi se ponovo potvrdile ovlasti Kongresa u oblasti trgovinske politike.
Demokrati istovremeno pripremaju teren za istrage o Trumpovim carinama. Tu temu uvrstili su i u svoju predizbornu kampanju, povezujući rast troškova života s navodnom korupcijom u Trumpovom okruženju.
Jamie Raskin, zastupnik iz Marylanda i vodeći demokratski član Odbora za pravosuđe Zastupničkog doma, zatražio je 28. oktobra od Trumpa da dostavi dokumentaciju o izuzećima od carina.
Raskin tvrdi da je Trump koristio ovlasti za odobravanje izuzeća kako bi osigurao povlaštene dogovore za industrije čiji su čelnici predsjednika obasipali poklonima.
Ovi planovi mogli bi dodatno pojačati pravni i politički pritisak s kojim se Trumpova carinska politika već suočava.
Brojni sudski sporovi
Trumpova administracija već je uključena u niz sudskih postupaka u kojima se osporavaju različiti dijelovi njene carinske politike.
Najnovija tužba, podnesena 20. oktobra, odnosi se na Trumpovo korištenje zakona iz perioda Velike depresije za uvođenje carina od 50 posto na niz kanadskih proizvoda.
U drugom sudskom postupku Trump se optužuje za pokušaj ponovnog uvođenja gotovo globalnih carina, koje su u medijima nazivane carinama "Dana oslobođenja", a koje je Vrhovni sud krajem februara proglasio nezakonitim.
Nakon te odluke, administraciji je naloženo da vrati 166 milijardi dolara carinskih prihoda prikupljenih na osnovu ukinute politike.
Prema Ustavu SAD-a, ovlasti za uvođenje poreza pripadaju Kongresu, a ne predsjedniku. Tokom decenija zakonodavna vlast prenijela je dio tih ovlasti na izvršnu vlast. Međutim, Trump je preuzeo gotovo neograničene ovlasti u oblasti carinske politike, a demokrati sada najavljuju da ih namjeravaju vratiti pod kontrolu Kongresa.
"Svaki dan tokom kojeg Trump insistira na neselektivnim porezima na brojne proizvode koji su potrebni Amerikancima dodatno produbljuje politički problem republikanaca koji podržavaju njegovu samovolju u oblasti carina", izjavio je senator Ron Wyden iz Oregona, koji bi trebao preuzeti rukovođenje Odborom za finansije Senata nakon što demokrati preuzmu kontrolu nad tim tijelom.
"Kada bi demokrati imali većinu dovoljnu da nadjačaju predsjednički veto ili kada bi birači uspjeli natjerati republikance da postupe ispravno, bilo bi mnogo trgovinskih politika koje bi trebalo preispitati", rekao je Wyden u izjavi za CNBC uoči izbornog dana.
"Jedan od najočitijih prioriteta bilo bi ukidanje Trumpovih carina prema Kanadi, koje povećavaju cijene i štete zajednicama s obje strane granice", poručio je.
Dodao je da će nastaviti raditi na tome da Kongres zadrži konačnu riječ o carinama, kako budući predsjednici ne bi mogli ponovo uvesti trgovinske namete koji, prema njegovim riječima, nanose ozbiljnu štetu ekonomiji.
Wall Street Journal je, pozivajući se na Wydena, u četvrtak objavio da demokrati trgovinski rat s Kanadom vide kao "prvu metu" u nastojanjima da se suprotstave Trumpovoj carinskoj politici.
Prepreke u borbi protiv carina
Kao što pokazuje Wydenova izjava, pravila Senata mogla bi demokratima otežati usvajanje mjera usmjerenih protiv carina.
Uprkos uvjerljivoj pobjedi na izborima u utorak navečer, demokrati i dalje neće imati većinu od 60 glasova u Senatu potrebnu za prevazilaženje proceduralne blokade poznate kao filibuster. To republikancima ostavlja važan mehanizam za zaustavljanje zakonodavnih inicijativa, čak i nakon slabljenja njihove pozicije.
Trump je također spreman snažno koristiti pravo veta u narednom sazivu Kongresa, što predstavlja dodatnu prepreku za zakonodavne prioritete demokrata.
Za poništavanje predsjedničkog veta potrebna je dvotrećinska većina i u Zastupničkom domu i u Senatu. To znači da bi demokratima, čak i nakon značajnih izbornih dobitaka, bila potrebna podrška velikog broja republikanaca kako bi usvojili zakon uprkos Trumpovom protivljenju.
Demokrati bi mogli procijeniti da se isplati usvojiti zakone čak i ako Trump uloži veto, jer bi im takav potez mogao pomoći u izgradnji političke pozicije pred izbore 2028. godine. Ipak, postoje i druge mogućnosti.
"U nedostatku većine koja bi mogla nadjačati predsjednički veto, Kongres bi mogao razmotriti druga politička rješenja, poput dodavanja amandmana na zakone koji moraju biti usvojeni ili pregovora s administracijom", izjavila je za CNBC putem e-maila Kit Johnson, viša menadžerica za poreze u grupi za carine i međunarodnu trgovinu kompanije BDO.
Kako bi Trump mogao reagovati?
Trump je poručio da namjerava koristiti pravo veta kako bi demokrate natjerao na pregovore. Međutim, kada je riječ o carinama, teško je zamisliti kakav bi kompromis američki predsjednik bio spreman prihvatiti.
Trump je pokušao preoblikovati američku trgovinsku, vanjsku i ekonomsku politiku oslanjajući se na ovlasti za uvođenje visokih carina na uvoznu robu.
Carine predstavlja kao politiku u kojoj svi dobivaju, istovremeno ih opisujući kao snažno sredstvo za pregovore i značajan izvor budžetskih prihoda.
Nakon izbora u utorak činilo se da Trump poručuje kako o carinama nema pregovora.
"Kada bih ukinuo carine... a trenutno imamo 3.000 fabrika u izgradnji, izgradnja svake od njih bi stala", rekao je Trump u telefonskom razgovoru s Eamonom Javersom s CNBC-a u srijedu.
Otkako je u januaru 2025. preuzeo dužnost, Trump je povećao carine na robu iz gotovo svih zemalja svijeta, što je izazvalo niz dugotrajnih trgovinskih sukoba, prije svega s Kanadom i Kinom.
Američki predsjednik i dalje insistira na tvrdnji da Amerikanci ne snose teret tih carina, iako su one, po definiciji, porezi na uvoznu robu koje plaćaju uvoznici.
Neprofitna organizacija Tax Foundation procjenjuje da su Trumpove carine tokom 2026. godine povećale porezno opterećenje prosječnog američkog domaćinstva za 820 dolara.
Trump je također više puta preuveličavao prihode koje je američka vlada ostvarila od carina.
Uoči izbornog dana tvrdio je da mu carine omogućavaju isplatu "dividende" od 5.000 dolara svakom punoljetnom stanovniku SAD-a, pod uslovom da republikanci osvoje oba doma Kongresa. Takav plan koštao bi približno 1,2 biliona dolara.
Međutim, prema procjeni modela Penn Wharton Budget Model, carine koje plaćaju američki uvoznici donijele su od januara 2025. do jula 2026. godine ukupno oko 300 milijardi dolara.
Od tog iznosa približno 138 milijardi dolara već je vraćeno nakon odluke Vrhovnog suda iz februara, dok gotovo 20 milijardi dolara prikupljenih carina još čeka na povrat.
Većina američkih birača ne dijeli Trumpov optimističan stav o carinama.
Prema anketi CNBC-a provedenoj 3. novembra, čak 65 posto ispitanika smatra da su carine naštetile američkoj ekonomiji, dok ih samo 22 posto ocjenjuje korisnim, prenosi SEEbiz.
Ostaje da se vidi koliko će se republikanci u Kongresu snažno suprotstaviti nastojanjima demokrata.
Pojedini republikanski zakonodavci već su tokom predizborne kampanje kritikovali carine, u trenutku kada su njihovi politički protivnici jačali pozicije povezujući inflaciju s Trumpovom trgovinskom politikom i ratom u Iranu.
Dok se pokušavaju reorganizirati i pripremiti za izborni ciklus 2028. godine, dio republikanaca, koji su prije Trumpovog političkog uspona uglavnom zagovarali slobodnu trgovinu, mogao bi biti manje spreman nastaviti podržavati njegov agresivni protekcionizam.
