Od banaka do algoritama /Robert Schwertner: Kako blockchain oblikuje novi finansijski svijet

Schwertner, poznat po svom radu na projektima koji spajaju tehnologiju, održivost i digitalnu ekonomiju, podijelio je s nama svoje viđenje razvoja blockchain tehnologije, njenog uticaja na tradicionalno bankarstvo i transformaciju načina na koji razumijemo novac.

Schwertner za Biznis.ba govori o budućnosti programabilnog novca, tokenizacije stvarne imovine i izazovima koji čekaju kompanije na putu digitalne transformacije.

Kako vidite trenutnu ulogu blockchaina unutar finansijskih tehnologija?

Blockchain je davno prešao fazu pretjeranog uzbuđenja i sada postaje dio finansijske infrastrukture. Najjednostavnije to opisujem poslovnoj publici ovako: e-pošta je uradila pismima ono što blockchain radi transferima novca. Prije e-pošte, slanje poruke zahtijevalo je posrednike, pošte, kurire, fizičku infrastrukturu. E-pošta je omogućila da se dvoje ljudi direktno, trenutno, globalno i uz gotovo nikakav trošak razmjenjuju informacije. Blockchain isto to čini s vrijednošću. Po prvi put u historiji, dvije strane mogu međusobno prenijeti novac bez potrebe za bankom u sredini koja bi tu transakciju potvrdila i izvršila.

Radim na projektima zasnovanim na blockchainu već mnogo godina i ono što se promijenilo je ovo: više ne raspravljamo o tome da li je blockchain relevantan. Raspravljamo o brzini implementacije. Glavne banke, procesori plaćanja i centralne banke svi grade na ili oko blockchaina — ne zato što je to moderno, već zato što ignorisanje nosi ozbiljan strateški rizik.

Gdje je blockchain najefikasniji — u plaćanjima, digitalnom identitetu, tokenizaciji ili negdje drugdje?

Sve tri oblasti su stvarne i važne, ali jedna primjena je najtransformativnija — a većina ljudi izvan industrije je i dalje potcjenjuje: programabilni novac.

Uz blockchain, novac sam postaje kod. Možete ugraditi logiku direktno u finansijsku transakciju: platiti dobavljaču automatski kada se potvrdi da su proizvodi isporučeni; pustiti tranšu investicije kada se dostigne određeni cilj; podijeliti prihod između partnera u trenutku kada stigne. Bez računovođa, bez kašnjenja, bez sporova. Kroz svu ljudsku finansijsku historiju, novac je bio pasivan — pomjerao se samo kad mu ljudi to nalože. Sada može djelovati samostalno prema unaprijed definisanim pravilima.

Konkretan primjer kamo to vodi: autonomna vozila će morati sama plaćati punjenje, parking i putarine — automatski, u stvarnom vremenu. To funkcioniše samo ako je novac programabilan. Ista logika vrijedi i za pametne energetske mreže. Podržavam RDDL.io, blockchain-bazirani energetski projekat koji upravo to gradi — omogućava mašinama i uređajima koji proizvode energiju da direktno učestvuju u decentralizovanim mrežama, trguju autonomno i budu plaćeni za energiju koju doprinose. Zvuči futuristički, ali infrastruktura se već gradi.

Tokenizacija stvarne imovine — nekretnina, privatnog kapitala, infrastrukture — takođe je izuzetno značajna jer otvara investicione mogućnosti koje su ranije bile dostupne samo velikim institucionalnim igračima.

Koje su najveće zablude o blockchain tehnologiji?

Tri se posebno izdvajaju.

Prvo, da je blockchain isto što i Bitcoin, a Bitcoin isto što i špekulacija. Bitcoin je bio prva primjena, ali je za blockchain ono što je prva web-stranica bila za internet. Tehnologija ispod ima primjene potpuno odvojene od trgovanja kriptovalutama.

Drugo, da je blockchain anoniman i stoga alat za kriminalce. Javne blockchain mreže spadaju među najtransparentnije finansijske evidencijske sisteme ikad izgrađene. Svaka transakcija je trajno i javno zabilježena. Tradicionalni gotov novac je mnogo anonimniji. Upravo ta transparentnost omogućava ozbiljan institucionalni rad na upravljanju rizikom u ovom prostoru. Savjetujem Bluechip.org, nezavisnu agenciju za ocjenjivanje stabilnih kriptovaluta (stablecoina), koja pruža institucionalne procjene rizika stabilnih valuta — zamislite je kao Moody’s u svijetu kripta. Takva rigorozna analiza moguća je samo zato što su osnovni podaci na lancu (on-chain) i svako ih može provjeriti.

Treće, i najvažnije za poslovne lidere: da je blockchain previše složen i da još nije spreman za korporativnu upotrebu. To je bilo tačno prije pet godina. Danas postoje zrele platforme s alatima na nivou preduzeća, evropski regulatorni okvir MiCA je stupio na snagu, a raste i baza stručnjaka za implementaciju. Prepreka više nije tehnička — već organizacijska volja da se ozbiljno pristupi temi.

Kako kompanije mogu uskladiti inovacije i sigurnost pri implementaciji blockchain rješenja?

Kratak odgovor: nemojte ih tretirati kao suprotnosti.

Sam blockchain, kada je pravilno implementiran, povećava sigurnost. Nepromjenjivost knjige (ledžera), kriptografska verifikacija svake transakcije, eliminacija jedinstvenih tačaka kvara — to su sigurnosne prednosti, a ne slabosti. Rizici obično dolaze iz slojeva izgrađenih povrh njega: kod pametnih ugovora koji nije propisno revidiran, loše upravljanje privatnim ključevima ili integracija sa starim sistemima koji nisu dovoljno zaštićeni.

U kompaniji Validvent, gdje pružamo savjetovanje o kripto-porezima i usluge digitalne imovine, radimo s klijentima koji se nose upravo s ovim izazovom. Kompanije koje to najbolje rješavaju počinju s jasno definisanim, ograničenim slučajem upotrebe — jednim procesom, pravilno implementiranim, sa sigurnosnim revizijama od prvog dana. Paralelno grade internu stručnost. Onda šire primjenu. One koje posrnu gotovo uvijek pokušale su uraditi previše prebrzo, bez prethodno uspostavljenog sistema upravljanja.

Regulatorna usklađenost nije neprijatelj inovacije. Proaktivan odnos s regulatorima, posebno u EU gdje je MiCA već na snazi, stvara konkurentsku prednost. Rano razumijevanje regulatornog okvira sve više postaje ključna razlika između kompanija koje uspješno implementiraju blockchain i onih koje zapnu.

Kakav bi uticaj decentralizovane tehnologije mogle imati na tradicionalne bankarske sisteme?

Banke neće nestati, ali one koje prežive i napreduju izgledat će sasvim drugačije nego danas. Iskrena paralela je ono što se dogodilo turističkim agencijama kada su se pojavile online rezervacije. Agencije koje su insistirale da se ništa neće promijeniti — nestale su. One koje su se preusmjerile na složene, visokovrijedne usluge koje zahtijevaju ljudsku stručnost — opstale su. Blockchain eliminiše ili drastično smanjuje troškove najstandardizovanijih bankarskih funkcija: prekograničnih transfera, osnovnog skrbništva, poravnanja trgovine. Te funkcije trenutno generišu značajan prihod od naknada za banke, ali klijentima ne pružaju veliku dodanu vrijednost. Taj prihod sada je pod strukturnim pritiskom.

Ono što blockchain ne može zamijeniti jeste odnosno bankarstvo, procjenu kreditne sposobnosti, složene strukturirane finansije i institucionalno povjerenje koje pruža regulisana institucija. Banke koje se oslone na te svoje prednosti, dok modernizuju infrastrukturu, bit će u dobroj poziciji.

Vidim da je kulturna dimenzija ove promjene jednako važna, a često zanemarena. U Validventu također radimo u prostoru digitalne umjetnosti — nedavno smo doveli XCOPY-ja, jednog od najznačajnijih umjetnika u svijetu digitalne imovine, u Beč. To možda zvuči nevezano za bankarstvo, ali nije. Ista generacija koja skuplja digitalnu umjetnost i trguje kripto-imovinom biće sljedeća generacija vlasnika bogatstva i poslovnih donosilaca odluka. Finansijske institucije koje to rano shvate imat će veliku prednost nad onima koje to odbace.