Siniša Jančić: Instant plaćanja su budućnost koja fundamentalno mijenjaju digitalnu ekonomiju

Jedan od njih je i Siniša Jančić, član uprave i CTO kompanije Bankart d.o.o. iz Ljubljane, vodećeg procesora za kartični i platni promet. Sa više od petnaest godina iskustva u industriji plaćanja, Jančić je specijalizovan za povezivanje tehnologije i poslovanja unutar velikih, kritično važnih finansijskih infrastruktura.

Njegovo profesionalno iskustvo obilježeno je vođenjem Bankartovog odjela za platne kanale, gdje nadgleda ATM i POS usluge, mobilna i online plaćanja, te razvoj kompleksnih platformi poput onih za otvoreno bankarstvo i instant plaćanja. Tokom karijere upravljao je implementacijom ključnih inicijativa širom Jugoistočne Evrope, uključujući sisteme poput Flik-a, Google Pay-a i Apple Pay-a.

Kao stručnjak koji stoji iza tehnologije koja omogućava transfer novca u realnom vremenu, Jančić aktivno radi na digitalnoj transformaciji tržišta, fokusirajući se na interoperabilnost, sigurnost i unapređenje korisničkog iskustva.

Ovaj intervju dio je sadržajnog partnerstva sa Let’s do eCommerce 2026 – Checkout The Future, najvećim eCommerce događajem u BiH, koji okuplja ključne aktere industrije.

Bankart je infrastruktura iza plaćanja — procesor kojeg korisnik nikad ne vidi. Možete li za našu publiku objasniti šta se zapravo dešava u onih 2–3 sekunde između klika na "Plati" i potvrde transakcije?

- Kartice su u upotrebi decenijama i starije generacije se vjerovatno sjećaju vremena kada se u prodavnicama plaćalo bez POS terminala — pomoću mehaničkih uređaja koji su pravili otisak kartice, a obrada transakcije trajala je danima. Već tada su postojala dva temeljna procesa koja se koriste i danas: kliring, na osnovu kojeg banke razmjenjuju informacije o transakcijama, i poravnanje — stvarni prijenos novca između banaka. Tehnološki razvoj je kasnije uveo dodatne procese koji se odvijaju potpuno digitalno i u realnom vremenu: autorizaciju, kojom banka u nekoliko sekundi provjerava raspoloživost sredstava, i autentikaciju, poznatu kao 3D Secure, koja dodaje dodatni sloj sigurnosti. U tih nekoliko sekundi između klika i potvrde zapravo se odvija koordinacija više sistema i institucija — od trgovca, preko procesora i kartične kuće, do izdavateljske banke — kako bi se transakcija sigurno odobrila, objašnjava Jančić, član uprave i CTO.

Implementirali ste Flik instant plaćanja u Sloveniji, sistem koji omogućava transfer novca u realnom vremenu. Šta je to konkretno promijenilo u ponašanju potrošača i trgovaca?

- Flik je najnoviji način plaćanja u Sloveniji koji određene karakteristike preuzima od kartica, a druge od gotovine, i to u P2P (Person-to-Person) i P2M (Person-to-Merchant) okruženju. Za korisnike, ključna promjena je u iskustvu — nema unosa podataka o kartici niti dodatnih koraka autentikacije; dovoljan je mobilni broj, što plaćanje čini bržim i jednostavnijim - navodi Siniša Jančić, te dodaje da je još važnija promjena koja se dešava “iza kulisa”.

Kod instant plaćanja sve faze — od autentikacije do konačnog poravnanja — odvijaju se praktično istovremeno, u nekoliko sekundi. To smanjuje kompleksnost sistema i, posljedično, troškove obrade transakcija. Za trgovce i banke to znači niže operativne troškove i brži pristup sredstvima, što direktno utiče na likvidnost i efikasnost poslovanja. Za Bankart je ključno da ne forsira jedan model, već omogućava izbor. Kartice i instant plaćanja imaju različite prednosti, a tržište ide prema koegzistenciji, ne zamjeni.

Open Banking i PSD2 regulativa otvaraju bankarske podatke trećim stranama. Kako to mijenja e-commerce ekosistem i koliko je region spreman za taj model?

- U Sloveniji je PSD2 regulativa 2019. godine otvorila prostor za značajne promjene u platnom ekosistemu, s ciljem povećanja konkurencije i inovacija (tzv. Open Banking koncept). Međutim, realnost je trenutno umjerenija od početnih očekivanja. Većina banaka je ovo implementirala kao regulatornu obavezu, a korisničko iskustvo često nije bilo na nivou koji bi potakao širu upotrebu. Usvajanje od strane potrošača i trgovaca ostalo je ograničeno. Zbog toga Open Banking u Sloveniji za sada nije ozbiljna alternativa karticama ili Flik instant plaćanjima. Potencijal svakako postoji, ali za šire prihvatanje biće ključno unaprijediti korisničko iskustvo i poslovne modele - objašnjava.

Prevencija prevara je kritična za online plaćanja. Koji su najčešći obrasci prevara koje vidite u Jugoistočnoj Evropi i kako se bore protiv njih na procesorskom nivou?

- Historijski gledano, najveći broj prevara bio je vezan za e-commerce, gdje su osnovni sigurnosni mehanizmi bili relativno jednostavni za zaobilaženje (broj kartice, rok važenja i CVC2 broj). Uvođenjem 3D Secure autentikacije situacija se značajno promijenila. Direktne prevare na online plaćanjima su smanjene, ali su napadi postali kompleksniji i raznovrsniji.

Naglašava da je danas fokus na sofisticiranijim pristupima, kombinaciji analitike, ponašajnih modela i razmjene podataka.

- Bankart je razvio rješenja koja uključuju 360° pregled korisnika i AI modele za detekciju sumnjivih obrazaca, kao i platforme za saradnju među bankama na nacionalnom i regionalnom nivou. Poseban izazov predstavljaju tzv. APP prevare (Authorized Push Payment), gdje korisnik sam inicira transakciju pod uticajem socijalnog inženjeringa. Tu tehnologija ima ograničenja — jer transakcija formalno izgleda legitimno. Zato se borba protiv ovakvih prevara sve više pomjera i na edukaciju korisnika, ne samo na tehničke sisteme - ističe Jančić.

Radite sa više tržišta u regionu. Koje tržište je najdalje otišlo u digitalizaciji plaćanja i šta BiH može preuzeti iz tog iskustva?

- Od šest tržišta na kojima smo prisutni, vjerovatno je Slovenija najdalje otišla u digitalizaciji plaćanja. Razlog nije samo lokalna inicijativa, već i snažan regulatorni okvir Evropske unije koji je ubrzao promjene — od PSD2 preko SEPA instant plaćanja pa sve do trenutno veoma aktuelnog digitalnog eura. To nam je donijelo konkretne koristi: visok nivo digitalizacije, razvoj rješenja poput Flika i brzo usvajanje novih platnih modela. Istovremeno, to je otvorilo tržište za međunarodnu konkurenciju, posebno u e-commerce segmentu, što dodatno podiže standarde.

Odgovor na pitanje šta BiH može preuzeti iz tog iskustva je dvostruk, kako nam kaže Siniša.

- Prvo, fokus na interoperabilnost i standarde, kako bi rješenja funkcionisala između banaka, a ne samo unutar pojedinačnih sistema. Drugo, ulaganje u instant plaćanja i kvalitetno mobilno korisničko iskustvo — jer se tu najbrže postiže masovno usvajanje. I treće, jačanje povjerenja kroz sigurnost i edukaciju korisnika. Jer bez povjerenja, digitalizacija nema dugoročan potencijal - zaključuje.

 Ako želite biti dio razgovora koji oblikuju budućnost eCommercea, priliku za to imat ćete 14. maja u Sarajevu, gdje će biti održan događaj „Let’s do eCommerce 2026 – Checkout The Future“.

Organizatori pozivaju sve zainteresirane da na vrijeme osiguraju svoje mjesto i pridruže se vodećim stručnjacima i predstavnicima industrije koji će učestvovati u ovom događaju.