Švicarska vlada izjavila je da taj potez izaziva "veliko žaljenje" uprkos njezinim naporima da uključi SAD u konstruktivne pregovore.
"Nije jasno što SAD žele od nas", rekao je jedan švicarski zastupnik, koji je dodao da je pošteno reći da je vlada u "stanju šoka".
Švicarski građani i njezina ključna farmaceutska industrija probudili su se na nacionalni dan zemlje s vijestima da je njezina nova carinska stopa samo neznatno niža od zemalja s najvećim carinama, uključujući Brazil, Siriju, Laos i Mjanmar.
Švicarska nova stopa viša je od 31 posto koje je američki predsjednik najavio na "Dan oslobođenja" u aprilu, a trebala bi stupiti na snagu 7. augusta.
Carina je bacila švicarski franak na dolar za čak 0,6 posto, prije nego što se valuta oporavila na 0,806 švicarskih franaka nakon što su slabi podaci o zaposlenosti u SAD-u srušili vrijednost dolara.
Industrijske i poslovne lobističke skupine također su se pridružile akciji, a Swissmechanic, koji predstavlja hiljade malih i srednjih firmi, pozvao je vladu da zauzme "jasan stav" prema Washingtonu.
Švicarska predsjednica Karin Keller-Sutter rekla je okupljenima kako bi proslavili više od 700 godina dugu historiju zemlje da je Švicarska navikla nositi se s "velikim olujama" i da će pronaći rješenje.
No, u komentarima za medije, također je rekla da bi bilo "vrlo teško" ponuditi više ustupaka Bijeloj kući i da je zemlja već obećala uložiti milijarde u SAD.
Poput desetaka drugih zemalja, Švicarska ima uski prozor za pregovore s Washingtonom prije nego što carine stupe na snagu sljedeće sedmice.
Vlada je izjavila da „nastavlja tražiti pregovaračko rješenje sa SAD-om u skladu sa švicarskim zakonom i svojim obvezama prema međunarodnom pravu“.
Čak su i inače umjerene švicarske političke stranke osudile odluku, prenosi SEEbiz.
„Ovom odlukom SAD sabotira i svoj izvrstan, decenijama dug odnos s našom zemljom i slobodnu trgovinu u cjelini“, rekla je Liberalna stranka.
Visoka carina bila je iznenađenje nakon ranog optimizma u Bernu da bi mogla biti jedna od prvih zemalja koja će postići trgovinski sporazum s Washingtonom nakon što je prije nekoliko sedmica predstavila prijedloge.
Nova švicarska stopa čini zemlju evropskim izuzetkom, nakon što je UK osigurao carine od 10 posto, a EU 15 posto na većinu svoje robe izvezene u SAD. Za usporedbu, Norveška, još jedna europska nacija izvan EU, suočit će se s carinama od 15 posto - isto kao i blok od 27 zemalja - unatoč tome što nije finalizirala sporazum sa SAD-om.
„Najvjerojatniji razlog je porast švicarskog trgovinskog viška sa SAD-om u 2024. godini“, rekao je Simon J. Evenett, profesor na IMD Business School u Lausannei.
„Prošle godine svjedočili smo povećanju švicarskog trgovinskog viška sa SAD-om za 56 posto u odnosu na ukupan iznos iz 2023. Izvorna carina od 31 posto izračunata je na temelju podataka iz 2023.“, dodao je.
Švicarska je prošle godine u SAD izvezla robu u vrijednosti od 60,9 milijardi dolara. To su uglavnom bili farmaceutski proizvodi, medicinski uređaji, kava, satovi i zlato. Samo zlato - najveći izvoz - činilo je 11,5 milijardi dolara od tog iznosa.
