Italija dominira tržištem tjestenine: Proizvede gotovo 70 posto ukupne količine u EU
Prema podacima evropske statističke službe Eurostat, u Italiji je prošle godine proizvedeno 4,2 miliona tona različitih vrsta tjestenine. To je činilo 69 posto ukupne proizvodnje u EU, koja je iznosila 6,1 milion tona.
Na drugom mjestu u Evropi bila je Španija sa 379.000 tona, odnosno šest posto ukupne proizvodnje. Slijedi Njemačka sa 304.000 tona, što predstavlja pet posto proizvodnje u EU. Domaća proizvodnja, međutim, nije bila dovoljna da zadovolji potrebe njemačkog tržišta, pa je ta zemlja uvezla još gotovo pola miliona tona tjestenine, uglavnom iz Italije.
Ukupna svjetska proizvodnja tjestenine iznosi oko 17,3 miliona tona.
Velika većina tjestenine proizvedene u EU, odnosno 82 posto, ne sadrži jaja. U Italiji je udio tjestenine s jajima iznosio 17 posto, dok je u Španiji bio svega dva posto.
Veliki izuzetak je Njemačka, gdje je gotovo polovina proizvedene tjestenine, odnosno 46 posto, sadržavala jaja, što je u skladu sa srednjoevropskom kulinarskom tradicijom.
Podaci objavljeni u medijima povodom Svjetskog dana tjestenine, koji se obilježava 25. oktobra, pokazuju da je Italija u EU ujedno i najveći izvoznik ovog proizvoda. Italijani su također ubjedljivo najveći potrošači tjestenine, s prosječnom godišnjom potrošnjom od 23,5 kilograma po osobi.
Poređenja radi, u Grčkoj godišnja potrošnja po osobi iznosi nešto više od 12 kilograma, dok je u Njemačkoj približno deset kilograma.
U Italiji ukupan promet u lancu proizvodnje tjestenine iznosi oko 13,5 milijardi eura, dok država na ime PDV-a prihoduje dodatne tri milijarde eura.
Međutim, uprkos velikoj proizvodnji, izvozu, prihodima i potrošnji, italijansko tržište tjestenine ne raste, već se smanjuje. Među razlozima su poskupljenja i promjene demografske slike zemlje, piše portal Il Sole 24 Ore.
Italijanska unija proizvođača hrane procjenjuje da industrija tjestenine svake godine ulaže 550 miliona eura u istraživanje i razvoj, što je približno deset posto njenog prihoda.
Rezultat takvih ulaganja su i nove vrste proizvoda. Među njima je posljednjih godina sve popularnija bezglutenska tjestenina, koja se ne proizvodi od pšenice. Iako još uvijek čini nešto više od jedan posto prodaje, zanimljiva je i potrošačima koji nemaju osjetljivost na gluten, prenosi Ekapija.
Najnoviji trendovi uključuju i visokoproteinsku tjesteninu, proizvode s povećanim sadržajem vlakana te one obogaćene probioticima i mineralima.
Svjetski dan tjestenine pokrenuli su 1995. godine proizvođači tjestenine iz cijelog svijeta na Svjetskom kongresu tjestenine u Rimu. Nakon prvog okupljanja u tom gradu, kongres se od 1998. godine počeo održavati i u drugim gradovima širom svijeta. Ovogodišnji domaćin kongresa, koji se održava 27. i 28. oktobra, italijanska je Parma.
