Taj iznos — naveden u dokumentu u koji je POLITICO imao uvid i oko kojeg su se visoki zvaničnici Komisije u Briselu borili svega nekoliko sati prije njegove zvanične objave — predstavljao bi povećanje potrošačke moći EU u odnosu na prethodni budžet koji je pokrivao period od 2021. godine.
Ukoliko se članovi Komisije, predvođeni predsjednicom Ursulom fon der Lajen, u narednim satima usaglase oko ovog prijedloga, ukupna potrošnja porasla bi na 1,23 posto bruto nacionalnog dohotka za period od 2028. do 2034. godine, u odnosu na približno 1,1 posto u trenutnom okviru.
Četiri zvaničnika i diplomate EU potvrdili su ovaj iznos, ali, s obzirom na osjetljivost pitanja, čak ni većina od 27 komesara nije bila upoznata sa brojkama do kasno u utorak. Završni sastanak zakazan je za srijedu ujutro, a Komisija je odbila da komentariše.
Ukupan iznos izražen je u cijenama iz 2025. godine, i upoređuje se sa budžetom od 1,2 biliona eura za period od 2021. do 2027. godine, izraženim u trenutnim cijenama.
Pregovori unutar Komisije trajali su do kasno u utorak, a zvaničnici su upozorili da se brojke još mogu promijeniti. Ursula von der Leyen će prijedlog predstaviti tokom srijede. Planirano veliko povećanje u odnosu na prethodni sedmogodišnji period nije neuobičajeno u ovoj fazi, jer se očekuje da će nacionalne vlade tokom pregovora umanjiti predloženi iznos prije konačnog usvajanja, koje se očekuje do kraja 2027. godine.
Većina budžeta finansira se doprinosima 27 država članica, dok manji prihodi dolaze iz carina i poreza na plastiku, prenosi Bankar me.
Više zemalja, uključujući Njemačku — najveću i najmoćniju ekonomiju Unije — već su upozorile na opasnost od širenja budžeta u trenutku kada sve više glasača u Evropi podržava populističke i euroskeptične snage.
Budžet EU, poznat kao višegodišnji finansijski okvir, obuhvata sve troškove Unije — od subvencija za poljoprivrednike do pomoći zemljama u razvoju, kulturnih inicijativa i saobraćajne infrastrukture.
Manje za poljoprivredu, više za odbranu
Suočena sa sporim ekonomskim rastom i sve većim rashodima, von der Leyen je u utorak saopštila komesarima da će svi programi trpjeti smanjenja budžetskih sredstava.
Njena ključna ideja jeste da preusmjeri finansiranje sa tradicionalnih oblasti kao što su poljoprivreda i regionalni razvoj, ka novim prioritetima kao što su odbrana i inovacije.
Srijeda će označiti početak višegodišnjih teških pregovora između nacionalnih vlada i Evropskog parlamenta. Sve članice EU moraju jednoglasno usvojiti budžetski plan.
Za von der Leyen ovo će biti težak zadatak. Pored njemačkih rezervi, i Francuska — druga po snazi ekonomija EU — pokazuje nevoljnost da poveća svoje uplate, s obzirom na rastući deficit i javni dug. U utorak je francuski premijer Fransoa Bajru najavio nacionalni budžet kojim bi se uštedjelo 43,8 milijardi eura — nakon čega je odmah suočen sa prijetnjom da bi mogao biti smijenjen u parlamentu.
Komisija planira da alocira 946 milijardi eura za „evropski socijalni model i kvalitet života“, što vjerovatno uključuje regionalnu politiku i zajedničku poljoprivrednu politiku, koje trenutno čine dvije trećine budžeta EU. Ukoliko se brojke potvrde, subvencije za poljoprivrednike i sredstva za manje razvijene regione činiće značajno manji dio ukupne potrošnje u narednim godinama.
Prema dokumentima u koje je POLITICO imao uvid, Komisija planira da izdvoji i 522 milijarde eura za „konkurentnost, prosperitet i bezbjednost“, 190 milijardi za „Globalnu Evropu“ — što uključuje razvojnu pomoć i podršku susjednim zemljama — te 107 milijardi za „administraciju“, odnosno plate i troškove osoblja EU.
Poseban vanbudžetski fond za Ukrajinu iznosit će 88 milijardi eura u narednih sedam godina.
Odvojeno od ovoga, Komisija će predložiti uvođenje tri nova poreza — na elektronski otpad, duhanske proizvode i kompanije sa prometom većim od 50 miliona eura — kako bi se servisirao zajednički dug nastao nakon pandemije koronavirusa. Otplata ovog duga trebalo bi da godišnje iznosi između 25 i 30 milijardi eura, počevši od 2028. godine.
