Prema informacijama iz energetskog sektora, nabavna cijena dizela u uvozu već je dostigla oko 2,95 KM po litri, što bi moglo dovesti do rasta maloprodajne cijene i do približno 3,30 KM po litri na benzinskim pumpama širom zemlje.
Teški "udar" na građane
Takav scenarij približio bi Bosnu i Hercegovinu rekordnim cijenama goriva zabilježenim 2022. godine, kada su nakon početka ruske agresije na Ukrajinu pojedini derivati koštali i do 3,50 KM po litri. Međutim, ekonomski analitičari upozoravaju da bi današnji "udar" na građane mogao biti još teži, s obzirom na to da su u međuvremenu značajno porasle cijene hrane, usluga i drugih osnovnih životnih troškova.
Bosna i Hercegovina posebno je osjetljiva na ovakve poremećaje jer je životni standard i dalje znatno niži od evropskog prosjeka. Procjene pokazuju da je prosječni životni standard u BiH na oko 40 posto nivoa Evropske unije, dok prosječna plata od približno 1.633 KM teško pokriva rastuće troškove života. U takvim okolnostima, rast cijena goriva gotovo uvijek izaziva lančano poskupljenje robe i usluga.
Jedna od najčešće spominjanih mjera je privremeno zamrzavanje ili smanjenje trošarina na naftne derivate, koje trenutno iznose 0,30 KM po litri za dizel, te između 0,35 i 0,40 KM za benzin.
Smanjenje ili ukidanje trošarina
U Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine već je pokrenuta inicijativa koja bi omogućila bržu reakciju vlasti u kriznim situacijama. Zastupnik u Predstavničkom domu Saša Magazinović najavio je da će se 16. marta zastupnici izjasniti o prijedlogu zakona koji bi Vijeću ministara Bosne i Hercegovine omogućio privremeno smanjenje ili potpuno ukidanje trošarina na naftne prerađevine u slučaju poremećaja na tržištu.
Predložene izmjene predviđaju da takva odluka može važiti najviše šest mjeseci u toku jedne kalendarske godine. U praksi bi to značilo da bi smanjenje ili ukidanje trošarina direktno uticalo na pad krajnje cijene goriva, jer se na trošarine dodatno obračunava i PDV. Prema procjenama, to bi u pojedinim slučajevima moglo sniziti cijenu goriva za više od 50 feninga po litri, navodi Večernji list.
Iako bi takva mjera privremeno smanjila prihode državnog budžeta, ekonomski stručnjaci smatraju da je riječ o opravdanoj intervenciji u izvanrednim okolnostima. Upozoravaju da nekontrolisani rast cijena goriva gotovo uvijek vodi novom talasu inflacije i dodatnom padu životnog standarda, što dugoročno može imati znatno teže posljedice po ekonomiju od privremenog smanjenja budžetskih prihoda.
