Prema preliminarnim procjenama Eurostat-a, obje zemlje zabilježile su kvartalni rast od 0,8%, što je više nego dvostruko iznad prosjeka eurozone, koji je u istom periodu iznosio 0,3%.
Španija: Domaća potrošnja i turizam nose rast
Španska ekonomija ostvarila je najbrži rast u posljednjih godinu dana, uz povećanje BDP-a od 0,8% u četvrtom kvartalu, u odnosu na 0,6% u prethodnom tromjesečju i iznad tržišnih očekivanja.
Na godišnjem nivou, Španija je u 2025. ostvarila rast od 2,8%, znatno iznad prosjeka eurozone od 1,5%, ali i ispred većih ekonomija poput Njemačke (0,4%) i Francuske (1,1%).
Glavni motor rasta ostala je domaća tražnja – potrošnja domaćinstava porasla je 1,0%, investicije su ojačale 1,7%, dok je javna potrošnja ostala je gotovo nepromijenjena (+0,1%).
Turizam je nastavio da snažno podupire sektor usluga, koji je porastao 0,8%, dok je građevinarstvo zabilježilo rast proizvodnje od čak 2,1%. Niže cijene energije i usporavanje inflacije dodatno su ojačali povjerenje potrošača.
Portugal: Rast vođen trgovinskim bilansom
Portugal je takođe zabilježio kvartalni rast od 0,8%, u skladu s prethodnim tromjesečjem i znatno iznad očekivanja analitičara (0,5%).
Na godišnjem nivou, portugalska ekonomija porasla je 1,9% u 2025., blago ispod 2024. godine (2,1%), ali i dalje znatno iznad prosjeka eurozone.
Za razliku od Španije, rast Portugala bio je dominantno vođen poboljšanjem trgovinskog bilansa, prije svega zbog snažnog pada uvoza, naročito naftnih derivata, što je neutralisalo slabiju domaću potražnju.
Neujednačen rast u eurozoni
Iako su Španija i Portugal nadmašili očekivanja, ukupna slika u eurozoni ostaje mješovita. Ekonomija eurozone porasla je 0,3% kvartalno, što je u skladu s prethodnim kvartalom i blago iznad prognoza (0,2%).
Među državama s dostupnim podacima, Litvanija je zabilježila najbrži rast (1,7%), Španija i Portugal slijede na vrhu ljestvice dok je Irska bila jedina zemlja s padom ekonomske aktivnosti (-0,6%), prenosi Investitor me.
Na godišnjem nivou, ekonomija eurozone porasla je 1,5%, u odnosu na 0,9% u 2024, ali se prema projekcijama Evropske komisije očekuje usporavanje rasta na 1,2% u 2026. godini.
Velike ekonomije EU: Umjeren oporavak
Njemačka je zabilježila kvartalni rast od 0,3%, najjači u posljednja tri kvartala, zahvaljujući većoj potrošnji građana i države. Italija je takođe ubrzala na 0,3%, dok je Francuska ostvarila skromniji rast od 0,2%, pod pritiskom slabijih investicija.
„Rast italijanskog BDP-a niži je od španskog, u rangu njemačkog i blago iznad francuskog“, ocijenio je Nikola Nobile iz Oxford Economicsa, ističući da to ne mijenja širu sliku ograničenog potencijala rasta.
Tržište rada ostaje svijetla tačka
Uprkos neujednačenom ekonomskom rastu, tržište rada u eurozoni pokazuje otpornost. Stopa nezaposlenosti pala je na 6,2% u decembru, najniži nivo od 2008. godine.
U eurozoni je krajem godine bilo 10,8 miliona nezaposlenih, što je 61.000 manje nego u novembru. Nezaposlenost mladih takođe je blago smanjena, na 14,3%.
