Služba EU za statistiku ističe da je ovaj pokazatelj, koji upoređuje promjene cijena stanova sa promjenama bruto raspoloživog dohotka domaćinstava po stanovniku, povećan u 17 zemalja EU, dok je u preostalih 10 zabilježen pad.
Najveći rast odnosa cijena stanova i prihoda domaćinstava zabilježen je u Portugalu, gdje je iznosio 60,8 posto.
Slijede Holandija sa 34,3 odsto, Mađarska sa 26,5 posto, Češka sa 25,8 posto i Španija sa 24,5 posto.
Na drugoj strani, najveći pad ovog pokazatelja registrovan je u Rumuniji, za 42,8 posto, zatim u Finskoj za 25,2 posto i Bugarskoj za 16,2 posto.
Eurostat navodi da ovaj pokazatelj mjeri koliko su se cijene stanova promijenile u odnosu na prihode tokom određenog perioda, ali ne predstavlja direktno poređenje apsolutne pristupačnosti nekretnina u različitim državama.
Drugi pokazatelj pristupačnosti stanovanja, koji poredi odnos cijena nekretnina i prihoda sa njihovim dugoročnim prosjekom od 2000. godine, ukazuje na dva izražena maksimuma – 2007. godine, uoči globalne finansijske krize, kada je bio 7,9 posto iznad dugoročnog prosjeka, i 2022. godine, kada je bio veći za 7,4 posto.
Nakon toga, pokazatelj je opadao tokom 2023. i 2024. godine, da bi se 2025. ponovo našao neznatno iznad dugoročnog prosjeka, za 0,03 posto.
Eurostat ističe da se za potpuniju procjenu pristupačnosti stanovanja moraju uzeti u obzir i drugi faktori, uključujući broj godina prihoda potrebnih za kupovinu stana, troškove stambenih kredita i udio troškova stanovanja u raspoloživom dohotku domaćinstava.
