Građani širom eurozone sve češće koriste kartice, pametne telefone i aplikacije za plaćanje, dok novčanice i kovanice imaju sve manju ulogu u transakcijama.
Za Evropsku centralnu banku (ECB) ova digitalna transformacija otvara ključno pitanje: kako očuvati ulogu javnog novca u svijetu koji ide ka bezgotovinskom plaćanju? Njihov odgovor je digitalni euro – digitalna valuta centralne banke osmišljena da funkcioniše poput gotovine, ali u elektronskom obliku, piše Euronews.
Nadopuna gotovine digitalnom formom
„Glavni razlog za izdavanje digitalnog eura jeste očuvanje prednosti gotovine u digitalnom dobu“, izjavio je u julu Piero Cipollone, član Izvršnog odbora ECB-a. „Da bismo to učinili, moramo fizičku gotovinu nadopuniti digitalnim oblikom gotovine.“
Gotovina je univerzalno prihvaćena, ne zahtijeva bankovni račun niti ima skrivene naknade, a istorija plaćanja ostaje samo vaša. S druge strane, većina današnjih digitalnih plaćanja odvija se preko privatnih kompanija.
Kartice i aplikacije jesu praktične, ali pripadaju komercijalnim sistemima u kojima transakcije prolaze kroz mreže u privatnom vlasništvu koje prate podatke, naplaćuju naknade i mogu isključiti korisnike bez bankovnog računa.
„Ono što posebno zabrinjava u Evropi jeste da prazninu koju ostavlja pad upotrebe gotovine popunjavaju neevropska rješenja za plaćanje“, naglasio je Cipollone.
Rizik od gubitka monetarnog suvereniteta
Bez digitalnog eura, ECB rizikuje da izgubi ključnu ulogu u svakodnevnim plaćanjima. Od 2019. do 2024. udio gotovine u transakcijama u eurozoni pao je sa 68% na 40% po broju i sa 40% na samo 24% po vrijednosti.
„Nemogućnost upotrebe gotovine u online transakcijama lišava nas ključne opcije plaćanja“, upozorio je Cipollone. „To smanjuje otpornost, konkurenciju, suverenitet i na kraju slobodu potrošača da biraju kako će platiti.“
Ako ECB ne djeluje, zavisnost od privatnih i često neeuropskih pružalaca usluga plaćanja će rasti, a s njom i rizik po monetarni suverenitet. Digitalni euro osigurao bi da novac centralne banke ostane prisutan u svakodnevnom životu.
Potrošači i dalje vole gotovinu
Uprkos trendovima, mnoga mala preduzeća i potrošači i dalje preferiraju keš. Prema podacima Goldman Sachsa, gotovo 30% malih i srednjih firmi u eurozoni radije koristi gotovinu, dok je taj procenat u Austriji preko 50%, a u Italiji skoro 40%.
Ekonomista Filippo Taddei upozorava da bez standardizovane javne platforme poput digitalnog eura, Evropi prijeti dominacija privatnih i stranih sistema. „Ako EU ne stvori standardizovanu platformu, rizikujemo da privatni novac i strani sistemi preuzmu dominaciju.“
Digitalni euro bi, pored jačanja konkurencije i inovacija, funkcionisao i offline, omogućavajući sigurno plaćanje čak i u kriznim situacijama poput nestanka struje.
Kako bi funkcionisao digitalni euro?
Građani bi mu pristupali putem digitalnog novčanika, vjerovatno preko banke ili javnog tijela. Plaćanja bi bila trenutna, besplatna, dostupna i online i offline, prenosi Investitor me. Sredstva bi se mogla prebaciti s računa ili uplatiti gotovinom, uz ograničenja držanja radi zaštite bankarskog sistema.
ECB ne bi imao uvid u pojedinačne kupovine ni lične podatke, čime se štiti privatnost. Jedan digitalni euro vrijedio bi kao jedan euro u kešu.
Kada ga možemo očekivati?
Digitalni euro još nije spreman. ECB je u pripremnoj fazi do oktobra 2025, nakon čega slijedi odluka o nastavku projekta i zakonodavni proces.
„Nadamo se da ćemo sve političke i pravne odluke imati na snazi vrlo rano sljedeće godine“, izjavio je Cipollone u maju. Čak i uz zeleno svjetlo, razvoj će trajati dvije do tri godine, pa se digitalni euro može očekivati između 2027. i 2029.
Može li digitalni euro ugroziti dolar?
Uprkos raspravama o digitalnim valutama i potencijalnom izazovu za američki dolar, ECB poručuje: digitalni euro nije geopolitički alat, već sredstvo za maloprodajna plaćanja.
Dolar i dalje dominira globalnom trgovinom i finansijama zahvaljujući povjerenju, veličini tržišta i decenijama izgrađenim mrežama. Digitalni euro osnažit će jedinstvenu valutu unutar Evrope, ali nije zamišljen kao globalna rezervna valuta.
