Analitičari Deutsche Banke upozoravaju da bi rast potražnje centralnih banaka – posebno iz ekonomija u razvoju – mogao dramatično podići cijenu ovog plemenitog metala u narednim godinama.
Zlato kao zaštita od geopolitike i sankcija
Zlato bi moglo biti jedan od najvećih dobitnika globalnih ekonomskih i političkih promjena, ocjenjuje Deutsche Bank.
U najnovijoj analizi, njemačka investiciona banka ističe da centralne banke širom svijeta, naročito u tržištima u razvoju, sve više povećavaju rezerve zlata kako bi se zaštitile od finansijskih rizika i potencijalnih zapadnih sankcija.
Takav trend nije nov, ali dobija na intenzitetu. Od globalne finansijske krize 2008. godine, centralne banke su povećale svoje zlatne rezerve za više od 225 miliona unci.
Istovremeno, uloga američkog dolara kao dominantne rezervne valute slabi – njegov udio u globalnim rezervama pao je sa više od 60% početkom 2000-ih na oko 40% danas.
De-dolarizacija više nije teorija
Kupovina zlata više nije rezervisana samo za najveće globalne igrače poput Kine, Rusije, Indije i Turske. Trend se širi i na zemlje poput Kazahstana, Saudijske Arabije, Katara, Egipta i Ujedinjenih Arapskih Emirata, što ukazuje na širu transformaciju globalnog finansijskog sistema.
Poruka je jasna: sve veći broj država želi da smanji zavisnost od dolara i poveća monetarnu autonomiju.
Scenario: Zlato 8.000 dolara po unci
Ako se ovakav trend nastavi, udio zlata u globalnim rezervama centralnih banaka mogao bi porasti sa sadašnjih 30% na čak 40%.
U tom scenariju, simulacija Deutsche Banke pokazuje potencijal da cijena zlata dostigne čak 8.000 dolara po unci u narednih pet godina – što bi predstavljalo rast od oko 80% u odnosu na trenutne nivoe.
Iako banka naglašava da se radi o konceptualnom modelu, a ne zvaničnoj prognozi, procjena se uklapa u širi konsenzus industrije: zlato postaje ključni dobitnik procesa globalne de-dolarizacije.
Geopolitika diktira tržište
Prema istraživanju World Gold Councila, centralne banke kao glavne razloge za povećanje zlatnih rezervi navode ekonomsku neizvjesnost i rastuće geopolitičke tenzije, prenosi Investitor me.
Od početka godine, cijena zlata porasla je gotovo 8%, nastavljajući snažan uzlazni trend iz prethodne godine, podstaknut upravo kupovinama centralnih banaka.
Ipak, izbijanje sukoba između SAD-a i Irana uzdrmalo je tržište – zlato je izgubilo oko dvije trećine dobitaka koje je ostvarilo početkom godine, kada je dostiglo rekordne nivoe.
Šta ovo znači za investitore?
Sve ukazuje na to da zlato više nije samo “sigurna luka” u krizama, već strateški instrument u novoj globalnoj finansijskoj arhitekturi.
Ako se nastavi erozija povjerenja u američku imovinu i ubrza proces dedolarizacije, zlato bi moglo postati centralni stub rezervi – i jedan od najvažnijih pokazatelja promjene globalnog ekonomskog balansa.
