Inovacija

Jedan vozač, pet kamiona: Kina testira model autonomnog konvoja 1 + 4

Autor: Biznis.ba
Jedan vozač, pet kamiona: Kina testira model autonomnog konvoja 1 + 4
Automatizacija

Automatizacija sve više preoblikuje globalnu logistiku – ne uklanjanjem vozača preko noći, već redefiniranjem kako izgleda njihov posao.

Novi projekt kineske grupe za tešku opremu Sani i kompanije za autonomnu vožnju Pony.ai jasan je primjer: postavka konvoja „1 + 4“, gdje jedna osoba može nadgledati do pet kamiona. Drugim riječima, vozač postaje operater vodećeg vozila, dok ostatak konvoja prati uz autonomnu podršku.

Tekst koji čitate preveden je pomoću automatskog alata, što može dovesti do određenih netačnosti. Hvala na razumijevanju.

Ovo još nije potpuna autonomija. Umjesto toga, sistem je dizajniran da se uklopi u današnju pravnu stvarnost, a istovremeno koristi prednosti tehnologije bez vozača. Praktična promjena ogleda se u prelasku s upravljanja jednim kamionom na nadgledanje čitavog konvoja i preuzimanje kontrole tamo gdje propisi zahtijevaju prisustvo čovjeka.

Od vozača do operatera konvoja

Ono što se najviše mijenja u ovom modelu jeste ljudska uloga. Umjesto da se fokusira na jedno vozilo, osoba u vodećem kamionu nadgleda performanse cijelog konvoja.

U praksi, to znači prelazak s pet odvojenih vozačkih poslova na jednog operatera konvoja – uz zadržavanje ljudskog nadzora tamo gdje to propisi zahtijevaju. Autonomni kamioni upravljaju zadatkom vožnje, dok čovjek preuzima funkciju nadzora i donošenja odluka.

Izgrađen oko redundantnih i sigurnosnih sistema

SANI-jevi kamioni četvrte generacije zasnovani su na drive-by-wire arhitekturi s potpunom redundantnošću u ključnim sistemima. Upravljanje, kočenje, napajanje, komunikacije i senzori imaju rezervne module.

Ako jedna komponenta otkaže, sekundarni sistem dizajniran je da preuzme njenu funkciju.

Vozila su opremljena:

* baterijama kapaciteta većeg od 400 kilovatsati,
* paketom kamera i radara koji u stvarnom vremenu prati okolinu,
* sistemima koji omogućavaju regenerativno kočenje.

Testiranja su, između ostalog, uključivala ekstremne temperature i elektromagnetnu kompatibilnost.

Dekarbonizacija je dio plana

Svako potpuno električno vozilo moglo bi smanjiti emisiju ugljendioksida za oko 60 tona godišnje. Na nivou cijele flote, to predstavlja značajno smanjenje ugljičnog otiska drumskog saobraćaja.

Projekt se razvija u saradnji sa Sinotransom, najvećim kineskim logističkim operaterom, kako bi se osiguralo da tehnologija odgovara stvarnim operativnim potrebama.

Kina ubrzava put ka autonomiji

Sani i Pony.ai rade na zajedničkom programu od 2022. godine i sada se kreću ka spremnosti za serijsku proizvodnju. Očekuje se da će prve serije kamiona stići na tržište 2026. godine.

Globalno gledano, tempo usvajanja varira. U Sjedinjenim Američkim Državama rasprave se i dalje vode o nivou autonomije i sigurnosti sistema za pomoć vozaču, dok se u Kini tehnologija ubrzano uvodi u industrijsku primjenu.

Evropske lekcije: konvoj kao prijelazni korak

Konvoji kamiona nisu nova ideja. U Evropi su MAN i DB Schenker još 2017. godine testirali konvoj na njemačkom autoputu A9, ispitujući kako se kamioni mogu povezati u elektronski koordiniran sistem. U to vrijeme glavna pitanja odnosila su se na budućnost vozačke profesije, tehničke promjene potrebne na vozilima i razvoj zakonske regulative.

Nekoliko godina kasnije testiranja su pokazala i ograničenja takvog pristupa. Analize proizvođača sugeriraju da su uštede goriva u stvarnim uslovima bile manje od očekivanih, dok se održavanje stabilnog konvoja u svakodnevnom saobraćaju pokazalo izazovnim. Kao rezultat toga, pojedini proizvođači – uključujući Daimler Truck – počeli su preusmjeravati fokus s konvoja na potpunu autonomiju četvrtog nivoa.

Drumski teretni saobraćaj u tranziciji

Sistem 1+4 odgovara trenutku u kojem drumski saobraćaj još nije spreman za potpunu autonomiju, ali sve više koristi automatizaciju kako bi smanjio troškove i povećao produktivnost. Iz evropske perspektive, projekti poput konvoja SANI–Pony.ai pokazuju da se rasprava više ne vodi o tome hoće li automatizacija stići, već u kojem će obliku doći i kakvu će ulogu vozači imati u budućem transportnom sistemu.

U tom kontekstu, umjetna inteligencija postaje važan alat za optimizaciju logističkih mreža i povećanje troškovne efikasnosti, uz paralelni razvoj autonomnih vozila.