Grad Zagreb planira značajno smanjiti upotrebu plastike, a odluka kojom bi se to postiglo upućena je u javno savjetovanje.
Riječ je o dijelu šire strategije smanjenja otpada, uz istovremenu izgradnju Centra za gospodarenje otpadom (CGO) i moguće gradske energane.
U javno savjetovanje, koje traje do 10. jula, upućen je Nacrt prijedloga Odluke o smanjenju upotrebe proizvoda od plastike i poticanju održivih praksi u Gradu Zagrebu.
Cilj odluke je smanjenje negativnog utjecaja plastičnih proizvoda na okoliš, poticanje odgovornog upravljanja otpadom te zamjena plastike održivim rješenjima.
Također, cilj je uspostavljanje sistema koji podržavaju ponovnu upotrebu i zelenu javnu nabavku u svakodnevnom radu gradskih upravnih tijela, ustanova i privrednih društava, kao i usklađivanje s propisima Evropske unije.
Prema prijedlogu, planira se smanjenje upotrebe plastičnih proizvoda, posebno onih za jednokratnu upotrebu, poticanje korištenja višekratnih i ekološki prihvatljivih alternativa te uvođenje principa zelene javne nabavke u rad gradskih institucija i preduzeća.
Također se planira poticanje organizacije događaja bez jednokratne plastike, odgovorno postupanje s otpadom i primjena održivih praksi u svakodnevnom poslovanju.
Zamjena jednokratne plastike održivim alternativama
Predviđena je zamjena jednokratne plastike, poput posuđa, pribora za jelo, slamki, čaša, vrećica, ali i balona, konfeta i dekoracija, višekratnim ili ekološki prihvatljivim alternativama od metala, stakla, drveta, papira, biljnih vlakana, šećerne trske ili bambusa.
Postepeno ukidanje jednokratne plastike u radu, nabavci i organizaciji događaja planirano je najkasnije do 1. januara 2027. godine, dok će se postojeće zalihe moći koristiti do isteka bez novih nabavki.
Od istog datuma, na javnim događajima bit će obavezna upotreba višekratnih čaša uz funkcionalan sistem povrata, poput depozita, kaucije ili žetona, kao i odgovarajuću infrastrukturu za pranje i ponovnu distribuciju.
Građanima će biti omogućena kupovina hrane i pića za ponijeti u vlastitim ili višekratnim posudama. Ugostiteljski zakupci imat će rok do 30. juna 2027. godine da usklade svoje poslovanje s novim pravilima.
Prijedlog predviđa i širu primjenu zelene javne nabavke, uz poticanje kupovine proizvoda s manjim utjecajem na okoliš, reciklabilne ili višekratne ambalaže te proizvoda koji omogućavaju ponovno punjenje i smanjenje otpada, piše Hina.
Postepena provedba radi lakše prilagodbe
Iz Grada Zagreba ističu da je provedba zamišljena postepeno kako bi se svim obveznicima omogućilo prilagođavanje poslovanja i iskorištavanje postojećih zaliha bez dodatnih troškova i stvaranja novog otpada.
Odluka se donosi u okviru Plana gospodarenja otpadom Grada Zagreba do 2029. godine.
Mjere bi se odnosile na gradska upravna tijela, ustanove čiji je osnivač Grad Zagreb te privredna društva u kojima je Grad jedini vlasnik, uključujući njihove podružnice. Primjenjivale bi se i na ustanove u kojima je Grad jedan od osnivača te na društva u kojima ima više od 50 posto vlasničkog udjela.
Nova pravila važila bi i za javne događaje koji se održavaju u prostorima pod upravom Grada Zagreba, kao i na javnim površinama te za zakupce poslovnih prostora koji obavljaju ugostiteljsku djelatnost u objektima gradskih institucija i preduzeća.
U slučajevima kada postoje zdravstveni, sigurnosni ili tehnički razlozi, određeni proizvodi od jednokratne plastike moći će se privremeno koristiti.
Ulaganja u infrastrukturu i smanjenje otpada
Direktorica Centra za gospodarenje otpadom Zagreb Ana Pavičić Kaselj istakla je da Grad paralelno s ulaganjima u infrastrukturu radi i na smanjenju količine otpada na samom izvoru.
„Centar za gospodarenje otpadom Zagreb i ova Odluka djeluju na oba kraja sistema – na prevenciju nastanka otpada i na obradu onoga koji nastane. To su dvije strane iste politike“, poručila je.
Dodala je da se smanjenjem upotrebe plastike sprječava nastanak otpada, dok će Centar omogućiti povrat vrijednih sirovina u upotrebu.
Centar u Resniku do kraja 2028. ili početka 2029. godine
Prema njenim riječima, planirani Centar za gospodarenje otpadom u Resniku, koji bi trebao biti najveće takvo postrojenje u Hrvatskoj, obrađivat će oko 350.000 tona otpada godišnje.
Vrijednost projektovanja i izgradnje procijenjena je na 155 miliona eura bez PDV-a, a postrojenje će uključivati mehaničku i biološku obradu otpada te proizvodnju energije iz obnovljivih izvora kroz bioplinsku kogeneraciju i fotonaponsku elektranu.
Izgradnjom Centra Zagreb bi prešao s odlaganja otpada na recikliranje i oporabu, čime bi se stvorili uslovi za zatvaranje odlagališta otpada Jakuševec.
Pavičić Kaselj najavila je da bi Centar trebao biti izgrađen krajem 2028. ili početkom 2029. godine.
Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević ranije je izjavio da planira završiti i pustiti u rad Centar do kraja aktuelnog mandata, a najavio je i završetak studije o mogućoj gradskoj energani, koja bi prema preliminarnim rezultatima mogla biti isplativa opcija za Zagreb.
