Rast cijena ponovo ubrzao u eurozoni, energenti predvode poskupljenja

Prema preliminarnoj procjeni Eurostata, godišnja inflacija u eurozoni u julu je porasla sa 2,8 na 2,9 posto. U odnosu na jul prošle godine, kada je iznosila dva posto, rast cijena sada je veći za 0,9 postotnih bodova.

Razlika između najviše i najniže stope inflacije među članicama eurozone dostigla je 3,6 postotnih bodova. Hrvatska se našla među pet država s najvećim rastom cijena, dok je inflaciju na nivou cijele monetarne unije ponovo ubrzalo snažno poskupljenje energenata.

Podaci po državama, međutim, pokazuju da članice monetarne unije u ljetne mjesece ulaze s veoma različitim intenzitetom inflatornih pritisaka.

Litvanija na vrhu, Estonija s najnižom stopom

Najviša godišnja inflacija procijenjena je u Litvaniji, gdje su cijene u julu bile 5,6 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. Slijede Bugarska sa 4,1 posto, Kipar sa četiri posto, Španija sa 3,8 posto i Hrvatska sa 3,6 posto.

Na drugom kraju liste nalazi se Estonija s inflacijom od dva posto. Relativno niske stope zabilježene su i na Malti, 2,1 posto, u Francuskoj 2,4 posto, Letoniji 2,5 posto, kao i u Austriji i Finskoj, po 2,6 posto.

Raspon između Litvanije i Estonije iznosi 3,6 postotnih bodova, što ukazuje na izražene razlike u kretanju cijena unutar monetarne unije.

Iako Evropska centralna banka cilja inflaciju od dva posto u srednjem roku, taj cilj odnosi se na eurozonu kao cjelinu, a ne pojedinačno na svaku državu. Velike nacionalne razlike ipak otežavaju provođenje jedinstvene monetarne politike, jer iste kamatne stope važe i za zemlje s inflacijom od dva posto i za one u kojima ona prelazi pet posto.

Energenti ponovo glavni izvor pritiska

Ubrzavanje ukupne inflacije u eurozoni prvenstveno je posljedica snažnog rasta cijena energenata. Energija je u julu bila 10 posto skuplja nego godinu ranije, nakon godišnjeg rasta od 8,5 posto u junu.

Preokret je posebno vidljiv u poređenju s julom prošle godine, kada su cijene energenata bile 2,4 posto niže na godišnjem nivou.

Istovremeno, rast cijena hrane, alkohola i duhana usporio je sa 1,5 na 1,2 posto. Usluge su poskupjele 3,3 posto, nešto više nego u junu, dok je godišnji rast cijena industrijskih proizvoda bez energenata ubrzao sa 0,7 na 0,9 posto.

Bazna inflacija, iz koje su isključene cijene energenata, hrane, alkohola i duhana, porasla je sa 2,4 na 2,5 posto. To pokazuje da su energenti i dalje najizraženiji izvor inflatornih pritisaka, ali i da rast cijena nije ograničen samo na energetski sektor.