Privredna aktivnost u eurozoni stagnirala je u junu, pokazuje najnoviji PMI (Indeks menadžera nabavke), s minimalnim rastom koji se pripisuje slabostima u uslugama i proizvodnji.
Njemačka bilježi blagi oporavak, dok Francuska nastavlja negativan trend. Ustrajni troškovi u sektoru usluga i obnovljene zabrinutosti u vezi sa energijom mogli bi da ugroze dalje smanjenje kamatnih stopa od strane Evropske centralne banke (ECB).
Ukupna aktivnost privatnog sektora širom eurozone nije pokazala veći napredak u junu, a najnoviji PMI podaci ukazuju na stagnaciju u oba sektora – uslužnom i proizvodnom – što baca sjenku na oporavak ekonomije regiona.
Kompozitni PMI eurozone ostao je u junu na nivou od 50,2 poena, isto kao i u maju, tik iznad granice od 50 poena koja razdvaja rast od kontrakcije. Ovaj rezultat je bio ispod očekivanja tržišta, koja su predviđala 50,5.
PMI za usluge je porastao sa 49,7 na 50, u skladu s prognozama, dok je indeks za proizvodnju ostao na 49,4, ispod očekivanog rasta na 49,8.
Slaba dinamika uprkos blažoj monetarnoj politici
„Privreda eurozone se bori da uhvati zamah“, rekao je dr Cyrus de la Rubia, glavni ekonomista banke Hamburg Commercial Bank.
„Već šest mjeseci rast je minimalan, s gotovo nepomičnim uslugama i tek blagim rastom industrijske proizvodnje.“
Ova potisnuta aktivnost dešava se uprkos labavijem monetarnom kursu ECB, koja je nedavno ponovo snizila referentnu kamatnu stopu za 25 baznih poena, na 2,00%.
Njemačka napreduje, Francuska nazaduje
Regionalne razlike postaju sve izraženije.
Njemačka, najveća ekonomija eurozone, zabilježila je blagi povratak rastu. Brzi kompozitni PMI skočio je sa 48,5 u maju na 50,4 u junu, što se pripisuje povećanoj potražnji u industriji, gdje su novi porudžbini zabilježili najbrži rast u više od tri godine.
„Postoji realna šansa da Njemačka konačno izađe iz frustrirajućeg obrasca povremenog rasta i pada u kojem se nalazi već dvije godine“, ocjenjuje de la Rubia, navodeći pozitivan trend proizvodnje i podršku fiskalne politike.
PMI za usluge u Njemačkoj porastao je na 49,4 u junu sa 47,1 u maju, premašivši očekivanja tržišta koja su bila na 47,5. Iako je aktivnost i dalje u blagom padu, ovo je najmanja kontrakcija od početka trotomjesečnog negativnog trenda.
S druge strane, Francuska nastavlja pad. Kompozitni PMI pao je sa 49,3 u maju na 48,5 u junu, što je deseti uzastopni mjesec pada.
Oba sektora – i usluge i proizvodnja – bilježe kontrakciju, a preduzeća navode slabu domaću tražnju, sve jaču međunarodnu konkurenciju i nesigurnost u globalnoj trgovini kao glavne razloge.
Ukupna prodaja je pala trinaesti mjesec zaredom, s ubrzanim padom u odnosu na maj. Najveći doprinos negativnom trendu došao je od najstrmijeg pada fabričkih porudžbina od februara, prenosi Investitor me.
„Izgledi su definitivno oblačni“, kaže Jonas Feldhusen, mlađi ekonomista u HCOB.
„Postavlja se pitanje da li je pad industrijske proizvodnje ovog mjeseca samo privremen ili označava kraj prethodnog uzlaznog trenda.“
Hoće li ECB opet djelovati u julu?
Najnoviji PMI podaci predstavljaju mješovitu sliku za ECB.
Dok inflatorni pritisci u robnim sektorima nastavljaju da slabe, ustrajni rast troškova u uslugama i geopolitičke tenzije mogli bi obeshrabriti dalje smanjenje kamatnih stopa u skorije vrijeme.
Tržišta očekuju da će ECB na sljedećem sastanku 23-24. jula zadržati referentnu kamatu na 2%.
Međutim, širi ekonomski ambijent ostaje nestabilan, jer su američki napadi na Iran tokom vikenda izazvali strahovanja od produženog sukoba na Bliskom istoku. Ta nestabilnost bi mogla ponovo pogurati cijene nafte, posebno jer skoro 20% svjetskih isporuka sirove nafte prolazi kroz Ormuski moreuz.
Dodatnu nesigurnost donosi i isticanje 90-dnevnog tarifnog primirja koje je pokrenuo aktuelni predsjednik SAD Donald Tramp, a koje ističe 9. jula. Kako pregovori još traju, Evropi ponestaje vremena da postigne dogovor i izbjegne novi talas poremećaja u transatlantskoj trgovini.
Val insolventnosti njemačkih firmi se nastavlja
