Meksička ekonomija porasla je u drugom kvartalu 1,5 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, što je najveći rast od kraja 2020. godine.
Rast je zabilježen u svim glavnim sektorima, nakon pada aktivnosti od 0,6 posto početkom godine.
Meksička ekonomija stabilizirala se u drugom kvartalu zahvaljujući boljim rezultatima poljoprivrede, industrije, građevinarstva i usluga, pokazuju preliminarni podaci statističkog ureda INEGI.
Bruto domaći proizvod drugog najvećeg gospodarstva Latinske Amerike porastao je između aprila i juna za 1,5 posto u odnosu na prvi kvartal.
To je najsnažnija kvartalna stopa rasta od kraja 2020. godine. U prva tri mjeseca 2026. godine ekonomska aktivnost smanjena je za 0,6 posto.
Na godišnjem nivou meksička ekonomija porasla je 2,2 posto.
Rast zabilježen u sva tri glavna sektora
Najveći doprinos rastu dale su primarne djelatnosti, koje obuhvataju poljoprivredu, ribarstvo i dio rudarskih aktivnosti.
Njihova aktivnost porasla je 3,3 posto u odnosu na prethodni kvartal.
Sekundarni sektor, koji uključuje prerađivačku industriju i građevinarstvo, ostvario je rast od 1,6 posto.
Uslužne djelatnosti, koje čine najveći dio meksičke ekonomije, porasle su 1,5 posto.
Rezultati ukazuju na širi oporavak aktivnosti, a ne samo na poboljšanje u jednom segmentu ekonomije.
Vlada optimističnija od centralne banke
Meksičko ministarstvo finansija očekuje da će ekonomija u 2026. godini porasti između 1,8 i 2,8 posto.
Centralna banka znatno je opreznija te je u maju prognozirala rast od 1,1 posto.
Međunarodni monetarni fond očekuje rast meksičke ekonomije od 2,1 posto, što je bliže donjem dijelu vladinog raspona nego prognozi centralne banke.
Za 2027. godinu centralna banka predviđa ubrzanje rasta na 2,2 posto, dok MMF očekuje nešto slabiju stopu od 1,9 posto, prenose Financije hr.
Snižene kamatne stope
Centralna banka početkom maja snizila je ključnu kamatnu stopu za četvrtinu postotnog boda, na 6,5 posto.
Odluka je donesena u uslovima slabije ekonomske aktivnosti i povećane neizvjesnosti povezane s geopolitičkim tenzijama i njihovim mogućim utjecajem na inflaciju, trgovinu i cijene energenata.
Snažniji rast u drugom kvartalu pokazuje da je ekonomija zasad izbjegla dublje usporavanje, ali razlike između prognoza Vlade, centralne banke i MMF-a i dalje ukazuju na značajnu neizvjesnost u pogledu nastavka oporavka.