Evropska unija razmatra "sve mogućnosti", uključujući racioniranje goriva i oslobađanje dodatnih količina nafte iz hitnih rezervi, dok se priprema za "dugotrajan" energetski šok izazvan ratom na Bliskom istoku, izjavio je povjerenik EU za energetiku Dan Jørgensen.
"Ovo će biti duga kriza, a cijene energenata bit će vrlo visoke još dugo vremena", rekao je Jørgensen, upozorivši da se za neke "kritičnije" proizvode "očekuje da će situacija u nadolazećim sedmicama biti još gora", piše Financial Times.
Gotovo potpuno zatvaranje ključnog Hormuškog moreuza i napadi na infrastrukturu u Zaljevu stvorili su haos na energetskim tržištima, što je dovelo do naglog rasta cijena i dugoročne zabrinutosti oko opskrbe.
"Retorika i riječi koje koristimo sada su ozbiljnije nego što su bile na početku krize", rekao je Jørgensen.
"Naša je analiza svakako da će ovo biti dugotrajna situacija i zemlje moraju biti sigurne da imaju ono što im je potrebno." Dodao je da, iako EU "još nije u krizi sigurnosti opskrbe", Brisel već izrađuje planove za suočavanje sa "strukturnim, dugotrajnim posljedicama" sukoba.
Upozorenje iz EU dolazi u trenutku kada se energetski šok širi svijetom, potičući strah od veće inflacije i sporijeg privrednog rasta. Vlade su zbog toga prisiljene izrađivati planove za podršku potrošačima, a neke zemlje ponovo pokreću i termoelektrane na ugljen.
Jørgensen je rekao da se EU "priprema za najgore scenarije", iako blok još nije u situaciji da mora racionirati ključne proizvode poput mlaznog goriva ili dizela. "Mislim, bolje je biti spreman nego kasnije žaliti", kazao je.
Avionske kompanije posebno su izrazile zabrinutost zbog opskrbe mlaznim gorivom.
Na pitanje o mogućnosti ublažavanja propisa o mlaznom gorivu kako bi se omogućio veći uvoz iz SAD-a ili dopustilo veće miješanje etanola u automobilsko gorivo, Jørgensen je odgovorio: "Još nismo došli do tačke da smo mijenjali ili ispravljali bilo koje od naših trenutnih pravila."
Ipak, dodao je: "Razmatramo sve mogućnosti i jasno je da ćemo, što situacija bude ozbiljnija, morati više razmišljati i o zakonodavnim alatima."
EU i SAD imaju različite standarde za mlazno gorivo. U EU tačka smrzavanja iznosi -47 Celzijevih stepeni, dok je u SAD-u -40.
Jørgensen je također izjavio kako "neće isključiti" još jedno oslobađanje strateških energetskih rezervi "ako situacija postane teža". Zemlje članice EU prošlog su mjeseca učestvovale u najvećem oslobađanju strateških rezervi nafte u historiji, u pokušaju da obuzdaju rastuće cijene.
Povjerenik nije htio otkriti "tačnu analizu" o tome kada bi novo oslobađanje moglo biti potrebno, ali je naglasio: "Shvaćamo ovo vrlo ozbiljno i spremni smo to učiniti ako i kada postane nužno."
"Moramo zadržati sve mogućnosti otvorenima, a ako je ovo doista, kako predviđam, dugotrajna kriza, ti će nam alati trebati i kasnije", dodao je. "To se mora učiniti u pravom trenutku i mora biti razmjerno."
Jørgensen je ponovio i svoj stav da ove godine neće biti izmjena zakonodavstva EU kako bi se zaustavio uvoz ruskog ukapljenog prirodnog plina. Rekao je da je oslanjanje na SAD i druge partnere za dodatne isporuke prihvatljivo jer oni djeluju na "slobodnom tržištu".
Energoinvest ključni akter u snabdijevanju gasom kroz Južnu interkonekciju
Sarajevski aerodrom u uzletu: Povećan broj putnika
