Evropska ekonomija očekuje skroman rast, BDP eurozone gotovo 1%

To predstavlja usporavanje u odnosu na 2025. godinu, koje je djelimično posljedica kontinuiranog uticaja carina, za koje se očekuje da će snažnije pogoditi ekonomsku aktivnost u 2026. nego prethodne godine. Učinak će varirati među tržištima, pri čemu se za pojedine ekonomije prognozira slabiji rast, ocjenjuju analitičari kompanije CBRE u svom godišnjem izvještaju „SEE Region Real Estate Market Outlook 2026“.

„Ne očekujemo dodatna smanjenja kamatnih stopa od strane Evropske centralne banke (ECB). S druge strane, inflacija je značajno usporila. Prosječna inflacija u eurozoni u 2026. godini trebalo bi da iznosi 1,5 posto, dok će na nivou cijele EU biti nešto viša. Niže inflatorno okruženje trebalo bi da podrži realne prihode domaćinstava i podstakne rast potrošnje tokom godine“, navode u svojoj analizi.

Usvajanje vještačke inteligencije ubrzava se među evropskim kompanijama, što dovodi do smanjenja broja zaposlenih kroz prirodni odliv i otpuštanja, iako se generalno očekuje da ukupna stopa nezaposlenosti do kraja 2026. godine bude u padu.

Ova strukturna promjena mogla bi značajno da preoblikuje potražnju za radnom snagom i utiče na potrebe za nekretninama u više sektora u godinama koje dolaze.

Uprkos lokalnim i širim političkim i ekonomskim izazovima, Srbija je zadržala, iako usporenu, putanju rasta. Procjena Oxford Economics-a za BDP Srbije u 2025. godini povećana je na 1,9 odsto na godišnjem nivou, zahvaljujući povoljnijim ekonomskim pokazateljima u posljednjim mjesecima. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, inflacija je u decembru iznosila 2,7 posto na godišnjem nivou, nakon ranijeg rasta tokom godine.

Očekuje se da će potrošnja ostati glavni pokretač rasta, dok će investicije i trgovina kratkoročno ostati pod uticajem neizvjesnosti usljed šire nestabilnosti i slabije spoljne tražnje.

„Zbog globalnih trgovinskih tenzija, očekuje se stagnacija spoljne tražnje, imajući u vidu ekonomsku ranjivost glavnih trgovinskih partnera Srbije. Industrijska proizvodnja zabilježila je pad od 3,4 posto na godišnjem nivou u novembru, prema posljednjim podacima statistike. Ipak, rast realnih prihoda mogao bi da obezbijedi otpornost privrede, dok će nedavne reformske mjere biti usmjerene na liberalizaciju tržišta rada“, ocijenjeno je u izvještaju CBRE.

Bruto domaći proizvod (BDP) Bugarske porastao je za 3,2 odsto u trećem kvartalu 2025. godine u odnosu na isti period godinu ranije, prije svega zahvaljujući snažnoj domaćoj tražnji. Potrošnja domaćinstava ostala je stabilna, dok su investicije naglo porasle, nadoknadivši negativan doprinos neto izvoza. Strateška pozicija Bugarske u EU – ojačana ulaskom u Šengen, napretkom ka eurozoni, otpornom industrijskom bazom i kontinuiranim stranim ulaganjima u tehnologiju i infrastrukturu – trebalo bi da ublaži potencijalne padove i unaprijedi trgovinu kroz efikasnije regulatorne procese, piše Biznis.rs.

„Ovaj zamah predstavlja povoljnu osnovu za ulazak Bugarske u eurozonu u januaru 2026. godine. Iskustvo pet zemalja centralne i istočne Evrope koje su uvele euro pokazuje da članstvo u eurozoni podstiče rast kroz dublju integraciju, veće povjerenje investitora i povoljnije finansijske uslove“, navodi se u analizi.

Slovenija: Strukturni izazovi na tržištu rada

Slovenija spada među najotvorenije ekonomije EU, s obzirom na to da su izvoz i uvoz robe i usluga u 2024. godini činili više od 150 odsto BDP-a. Do 2025. godine isplaćeno je oko 60 odsto sredstava iz Fonda za oporavak i otpornost, ali se očekuje ubrzana apsorpcija i puna realizacija sredstava. Tokom godine potrošnja domaćinstava trebalo bi da ostane jedan od ključnih pokretača rasta.

Projekcije ukazuju da bi rast BDP-a mogao da uspori na oko 2,3 odsto u 2026. godini, pri čemu će domaća tražnja ostati glavni oslonac rasta usljed spoljašnjih izazova koji pogađaju malu i otvorenu ekonomiju. Dezinflacija tokom 2025. godine bila je prije svega posljedica nižih cijena hrane i pada troškova energije na godišnjem nivou, pa je inflacija krajem 2025. pala na 2,3 posto i očekuje se da ostane na tom nivou, ukoliko ne dođe do značajnih promjena.

Slovenija se i dalje suočava sa strukturnim izazovima na tržištu rada, uključujući izražen nedostatak radne snage i neusklađenost vještina. Dodatni rizici odnose se na političku neizvjesnost, koja bi mogla da oslabi investicije i podstakne domaćinstva na veću štednju umjesto potrošnje.

Hrvatska je među najbrže rastućim ekonomijama u EU i očekuje se nastavak tog trenda. Iako je trenutna stopa rasta blago ispod prosjeka EU, zemlja je već iskoristila više od polovine sredstava iz svog Plana oporavka i otpornosti. Projekcije pokazuju da bi rast BDP-a mogao da uspori ispod tri odsto u 2026. godini.

Ipak, privatna potrošnja i investicije trebalo bi da ostanu snažne, uz podršku rasta zaposlenosti i još jedne rekordne turističke sezone. Inflacija se u 2026. godini procjenjuje na oko 2,9 odsto, blago niže nego prethodne godine, ali bi ukidanje ograničenja cijena energije i zategnuto tržište rada mogli održati inflaciju na povišenom nivou.

Ulazak Hrvatske u Šengen dodatno podstiče turizam, budući da većina turista dolazi iz ostatka Evrope. Uvođenje eura i članstvo u Šengen zoni bez pasoša dodatno su ojačali turistički sektor kroz bolju dostupnost i manje administrativne prepreke. Dugoročno, Strategija održivog razvoja turizma ima za cilj smanjenje sezonalnosti i ravnomjerniju raspodjelu turističkih aktivnosti po regionima, prenosi Bankar.