Da li zlato gubi podršku? Centralne banke usporile kupovinu plemenitog metala

Centralne banke u prvom tromjesečju kupile su znatno manje zlata nego što se ranije procjenjivalo, pokazuje novi izvještaj Svjetskog vijeća za zlato.

Procijenjena kupovina smanjena je sa 244 na 57 tona, što predstavlja najniži nivo za prvo tromjesečje od 2011. godine.

Kupovina centralnih banaka bila je jedan od glavnih pokretača globalne potražnje za zlatom tokom posljednje četiri godine te je doprinijela rekordnom rastu cijena ovog plemenitog metala, koje su vrhunac dostigle početkom ove godine.

Usporavanje potražnje moglo bi dodatno izvršiti pritisak na cijenu zlata, koja je već pala gotovo 30 posto u odnosu na januarski maksimum, prenose Financije hr.

Kupovinu je sve teže pratiti

Aktivnosti centralnih banaka sve je teže procijeniti jer veliki kupci objavljuju sve manje podataka.

Posebno se izdvaja Kina, koja objavljuje samo dio informacija o svojim kupovinama. Neke centralne banke podatke o zlatnim rezervama dobrovoljno dostavljaju Međunarodnom monetarnom fondu (MMF), ali formalna obaveza izvještavanja ne postoji.

Svjetsko vijeće za zlato koristi podatke konsultantske kuće Metals Focus, koja svoje procjene temelji na javno dostupnim informacijama i tržišnim izvorima.

John Reade, tržišni strateg Svjetskog vijeća za zlato, istakao je da su greške u ovakvim procjenama povremeno neizbježne.

Kvalitet javno dostupnih podataka pogoršao se od 2022. godine, kada su američke sankcije Rusiji podstakle brojne zemlje u razvoju da smanje zavisnost od američkog dolara i budu znatno tajnovitije prilikom kupovine zlata.

U prvom polugodištu kupljeno 345 tona

Centralne banke i druge zvanične institucije, uključujući državne investicione fondove, u prvih šest mjeseci ove godine kupile su procijenjenih 345 tona zlata.

To je najniži polugodišnji nivo od 2022. godine.

Revizija podataka za prvo tromjesečje provedena je nakon što je dio zlata, za koje se prvobitno smatralo da je završilo kod zvaničnih kupaca, prebačen u kategoriju vanberzanskih i ostalih transakcija.

Neke zvanične institucije tokom tog perioda bile su i neto prodavci zlata. Među njima su institucije iz Turske, Rusije i Azerbejdžana.

Nakon početka rata na Bliskom istoku, dio državnih fondova iz regije također je počeo prodavati zlato, dijelom kako bi ublažio pad prihoda od nafte i plina.

Zlato više nema jednako snažan oslonac

Centralne banke često se smatraju neformalnim osloncem cijene zlata jer njihova kupovina ublažava pad potražnje drugih investitora.

Prema podacima Svjetskog vijeća za zlato, činile su gotovo trećinu ukupne potražnje za zlatom u drugom tromjesečju.

Ako se sadašnje usporavanje nastavi, taj mehanizam mogao bi oslabiti, posebno u trenutku kada opada i interes investicionih fondova.

Iz fondova kojima se trguje na berzi, a koji su pokriveni zlatom, tokom drugog tromjesečja povučeno je 45 tona zlata, vrijednih približno četiri milijarde američkih dolara.

Ukupna globalna potražnja za zlatom u prvom polugodištu iznosila je oko 2.522 tone, što je približno dva posto više nego u istom periodu prošle godine.

Ipak, značajna revizija podataka o kupovini centralnih banaka pokazuje da je dio ranije procijenjene potražnje bio precijenjen te otvara pitanje može li zlato i dalje računati na isti stepen podrške zvaničnih institucija.