Prije deset godina Britanija je odlučila napustiti svoje unosno članstvo na najvećem jedinstvenom tržištu na svijetu. Od tada plaća cijenu.
Referendum o Brexitu 23. juna 2016. godine označio je početak dugotrajnog razlaza Ujedinjenog Kraljevstva s Evropskom unijom. U tijesnom glasanju 51,9 posto Britanaca odlučilo se za izlazak iz EU, a 48,1 posto za ostanak. Odluka je pokrenula period političke nestabilnosti i ekonomskih potresa koji se osjećaju i deset godina kasnije.
Šteta je neupitna
Trenutna neizvjesnost oko rukovodstva koja potresa vladajuću Laburističku stranku vjerovatno je samo najnoviji primjer previranja koje je Brexit unio u srce britanske politike. Nije bio dobar ni za ekonomiju.
Iako se neka od najcrnjih predviđanja nisu ostvarila, poput neposredne recesije ili sloma tržišta nekretnina, ekonomisti se uglavnom slažu da je izlazak iz EU uticao na potencijal ekonomskog rasta Ujedinjenog Kraljevstva. Procjene govore o gubitku između dva i osam posto proizvodnje. Veliki raspon procjena pokazuje koliko je teško izdvojiti uticaj Brexita od drugih šokova koji su uslijedili, uključujući pandemiju i energetsku krizu povezanu s ratom u Ukrajini, prenosi SEEbiz.
Ipak, teško je tvrditi da Brexit nije bio štetan. Negativno je uticao na poslovne investicije, smanjio produktivnost i snizio životni standard.
„Brexit je trajni teret za ekonomiju“, rekao je Michael Saunders, viši savjetnik u konsultantskoj kući Oxford Economics i bivši zvaničnik Banke Engleske.
„On i dalje smanjuje nivo bruto domaćeg proizvoda u odnosu na ono što bi inače bio“, rekao je za CNN, dodajući da to smanjuje državne prihode i podstiče povećanje poreza i smanjenje javne potrošnje.
Čak i Julian Jessop, nezavisni ekonomista koji je podržavao izlazak iz EU, priznaje da je „početni uticaj“ Brexita bio „očigledno negativan“. Ipak, smatra da su troškovi bili manji nego što se strahovalo i da će s vremenom slabiti.
Nema značajnih koristi
Ako je stvarne troškove Brexita teško precizno izmjeriti, obećane koristi – manje regulacije, niža stopa imigracije, bolje finansirane javne usluge i važni novi trgovinski odnosi – još su manje vidljive.
Novi trgovinski sporazumi sa zemljama poput Australije, Novog Zelanda, Indije i Japana zanemarivi su u poređenju s trgovinom između Ujedinjenog Kraljevstva i EU, koja je prošle godine vrijedila 856 milijardi funti.
Kada je riječ o smanjenju imigracije, Brexit je potpuno podbacio. Neto migracija u Ujedinjeno Kraljevstvo od 2021. godine u prosjeku iznosi 550.000 ljudi godišnje, dok je tokom 2010-ih bila oko 250.000.
Većina ga smatra neuspjehom
Nije iznenađujuće što šest od deset Britanaca smatra da je Brexit bio neuspjeh, pokazuje anketa YouGova objavljena ranije ovog mjeseca.
Geraint, softverski programer iz regije West Midlands u Engleskoj, rekao je za CNN da je glasao za Brexit zbog zabrinutosti zbog rastuće imigracije, za koju je smatrao da dodatno opterećuje zdravstveni sistem i druge javne usluge.
Međutim, kada bi danas ponovo glasao, „100 posto“ bi podržao ostanak u EU, prvenstveno zbog boljih poslovnih prilika.
„Obećano nam je da će nam biti bolje izvan EU, ali ja jednostavno ne osjećam da je to tačno. Zbog toga mi prilike izvan Britanije djeluju veoma privlačno, a sada se osjećam zarobljeno“, rekao je.
Kompanije i dalje osjećaju posljedice
Iako je referendum iz 2016. godine bio presudan trenutak, on je zapravo predstavljao samo početak složenog procesa. Slijedile su godine neizvjesnosti dok su Britanija i Evropska unija pregovarale o budućim trgovinskim odnosima.
Tek u januaru 2020. godine Ujedinjeno Kraljevstvo je formalno napustilo EU, dok je trgovinski sporazum potpisan krajem iste godine. Tada su za kompanije počeli pravi problemi – carinske provjere, granične kontrole i velika količina administracije.
Prije Brexita Britanija je bila dio carinske unije i jedinstvenog tržišta EU, što je omogućavalo slobodno kretanje robe, ljudi i kapitala.
U praksi je to značilo da je poljoprivrednik iz jugoistočne Engleske mogao poslati kamion krompira u Pariz jednako jednostavno kao i u London.
Danas taj isti krompir mora proći carinske i zdravstvene kontrole prije nego što mu bude dozvoljen ulazak u Francusku.
„Kompanije su se prilagodile, ali je sve postalo komplikovanije“, rekao je Ben Fletcher, izvršni direktor organizacije Logistics UK.
„To je povećalo troškove i otežalo prodaju na našem najvećem tržištu“, zaključio je.
