ChatGPT čekaju stroža pravila u EU nakon prelaska 120 miliona mjesečnih korisnika

Tako je barem nagovijestio glasnogovornik Evropske komisije nakon što je službeno objavljena informacija o broju mjesečnih korisnika tog AI chatbota američke firme OpenAI.

Prema europskom zakonu o digitalnim uslugama, kojemu je cilj borba protiv online širenja nelegalnog sadržaja i proizvoda, na najveće platforme se primjenjuju stroža pravila zbog njihova snažnijeg društvenog utjecaja što uključuje potencijal širenja štetnog sadržaja i dezinformacija.

Tako platforme s više od 45 miliona korisnika mjesečno, kao što su Amazon, X, TikTok, Facebook ili Instagram, moraju biti transparentnije u izvještajnim obvezama te plaćati veće naknade za nadzor od onih s manjim brojem korisnika kako bi Evropska komisija mogla bolje pratiti mjere koje spomenute platforme primjenjuju za borbu protiv nelegalnog sadržaja.

Jedna od obveza je izvijestiti svakih šest mjeseci Evropsku komisiju o broju korisnika.

OpenAI je tako objavio izvješće za šestomjesečno razdoblje do kraja septembra u kojem navodi da ChatGPT ima otprilike 120,4 miliona korisnika u prosjeku svaki mjesec na području EU-a.

“Brojka je mjesečni prosjek korisnika u EU koji su se poslužili pretraživanjem na ChatGPT-u u proteklih šest mjeseci”, napominje se u izvještaju.

Proteklog je mjeseca objavljeno i da ChatGPT ima oko 700 miliona aktivnih korisnika tjedno na globalnoj razini.

Europska komisija koristi brojeve koje dobiva od samih platformi kako bi odredila nadilaze li prag od 45 miliona korisnika.

Ako se sada potvrdi da se tome pridružio i ChatGPT, to bi broj platformi koje potpadaju pod zakon o digitalnim uslugama dovelo do brojke 26, prenose Financije hr.

U 2023. je Bruxelles imenovao prvih 19 platformi koje potpadaju pod stroži režim, a među njima su bile Facebook, Instagram, TikTok, LinkedIn, Amazon i Zalando. U međuvremenu je dodano još šest, uključujući platforme za online trgovinu Temu i Shein.

Za razliku od tih platformi s velikim brojem korisnika ostale ne nadzire izravno Bruxelles već ovlaštena tijela u zemljama članicama pri čemu je bitno u kojoj je zemlji sjedište na području EU-a.

Europska komisija je započela nekoliko istraga o kršenju zakona o digitalnim uslugama, a među njima su platforme TikTok, Facebook, Instagram i AliExpress. Nijedna od tih istraga još nije okončana.

U međuvremenu SAD ustrajno kritizira zakonodavstvo EU-a kad je riječ o nadzoru nad velikim tehnološkim firmama iz te zemlje i njihovim proizvodima, odnosno uslugama.

Tvrde da je evropsko zakonodavstvo previše restriktivno i da sputava tehnološki razvoj, primjerice na polju umjetne inteligencije. Zbog toga je Trump u više navrata zaprijetio dodatnim carinama navodeći kao razlog ograničavanje poslovanja američkim firmama.

Početkom kolovoza su na snagu stupila dodatna pravila o uporabi umjetne inteligencije (AI) u EU-u, a 26 tehnoloških firmi je potpisalo da dobrovoljno prihvaća europski kodeks o uporabi AI-a.

Kodeks donosi skup pravila koja se tiču transparentnosti, vlasničkih prava te pitanja sigurnosti. Prva dva elementa se odnose na sve one koji pružaju AI usluge, dok se sigurnost ponajprije tiče onih koji pružaju najnaprednije oblike AI-a.

Meta, čije su platforme Facebook i Instagram, nije potpisala kodeks navodeći kako smatra da europska pravila otežavaju inovativnost u području AI-a.

Među potpisnicima su ipak bila značajna imena kao što su Amazon, Google, Microsoft ili IBM, a također i Open AI, francuski Mistral AI te njemački AI start-up Aleph Alpha.