Krajem prošle sedmice, kineski finansijski konglomerat Zhongzhi Enterprise Group podnio je zahtjev za likvidaciju jer nije u mogućnosti da otplati dugove uslijed sve dublje nekretninske krize u azijskoj ekonomskoj velesili.
Kako stoji u objavi pekinškog trgovačkog suda objavljenoj na platformi VeChat, kompanija je proglasila bankrot jer je jasno da joj nedostaje sposobnost otplate duga, te raspolaže s nedovoljnom imovinom za servisiranje svojih obaveza, prenosi CNBC.
Vijest je značajna u kontekstu produbljivanja krize u kineskom ‘bankarstvu u sjeni’, specifičnom dijelu finansijskog sistema Kine putem kojeg ta zemlja finansira dobar dio infrastrukturnih projekata u manje razvijenim provincijskim sredinama.
Taj se dug ne bilježi u službenim statistikama, pa predstavlja svojevrsnu tempiranu finansijsku bombu u slučaju problema, koji su upravo počeli da ekskaliraju.
Da se ne radi o bezazlenoj stvari govori i činjenica da je u ponedjeljak indeks Šangajske burze CSI 300 pao za 1,2 posto, ponajviše zbog rasprodaje dionica nekretninskih kompanija.
Šire implikacije na tržištu
Zhongzhijevi finansijski problemi nisu se pojavili iznenada. Reuters je još u augustu prošle godine objavio da je rukovodstvo kompanije saopštilo dioničarima da se suočava sa problemom u likvidnosti. U novembru je Zhongzhi proglasio nesolventnost jer su dug od 64 milijarde dolara nadmašili imovinu, tada procijenjenu na 38 milijardi dolara. Inače, na vrhuncu je Zhongzhi upravljao imovinom vrijednom trilion juana, odnosno 139 milijardi dolara, prenosi lidermedia.hr.
Nesolventnost je proglašena nedugo nakon što je vlada u Pekingu zatražila pokretanje nadzora poslovanja zbog sumnje u nezakonito radnje. Iako su povjerioci Zhongzhija uglavnom bogati pojednici, a u manjoj mjeri finansijske institucije, propast kompanije može potkopati generalno tržišno povjerenje u Kini, ocjenjuju analitičari njemačke banke Commerzbank. Osim toga, pad Zhongzhija može imati šire implikacije za nekretninsko tržište.
Zhongzhi je jedna od najvećih kineskih ’banaka u sjeni‘ koje prikupljaju novac od bogatih Kineza i tamošnjih kompanija i plasiraju ga uglavnom u nekretninske, odnosno infrastrukturne projekte. Radi pojašnjenja, naglašavamo da su najveće banke u Kini u državnom vlasništvu i visoko su regulisane.
Privatne kompanije, posebno one manje, teško mogu dobiti kredite u takvim bankama, pa se često obraćaju „bankama u sjenci“ koje su izvan regulisanog bankarskog sistema. S obzirom da su pod minimalnim regulatornim nadzorom, teško je pouzdanošću reći koliko je iznos plasiranih kredita, što predstavlja rizik za čitavu privredu.
Začarani krug
Vrijednost kineskog „bankarstva u sjeni“ procjenjuje se na oko tri triliona dolara. Za ilustraciju, ukupna vrijednost kineske ekonomije kreće se oko 18 triliona dolara. U posljednjih nekoliko godina kineska je vlada uložila značajne napore da ograniči brzi rast takvog nebankarskog duga. Posebno jer se nekretninski sektor, koji čini četvrtinu kineske ekonomije, nalazi između ‘tri vatre’: ‘bankarstva u sjeni’, dugova lokalne samouprave i štednje građana.
Građevinski developeri kupovali su zemljište od lokalnih vlasti, kojima je to bio glavni izvor prihoda zu ulaganje u infrastrukturu i ekonomski razvoj. Izgrađene stanove masovno su kupovale građane, dijelom radi stanovanja, a dijelom iz špekulativnih razloga što je u posljednje dvije decenije podiglo cijene nekretnina u nebo. Izvor tog začaranog kruga su ’banke u sjeni‘ kod kojih su se građevinske kompanije zaduživale kako bi zaobišle ograničenja u kupnji državnog zemljišta.
Što se tiče Zhongzhija, vlada će ga vjerovatno „pustiti niz vodu“, smatra Zerlina Zeng, analitičarka kompanije CreditSights, gostujući na CNBC-u. – Ne očekujem da će vlada spasiti Zhongzhi jer većinu njegovih ponuda čine nestandardni proizvodi upravljanja imovinom koji su već dugo vremena ograničeni ili zabranjeni od strane kineskih regulatora; neki su uporedivi s Ponzijevom šemom – kazala je Zeng.
Ovo su najuspješnije firme u Srednjoj Bosni, dolaze iz pet općina
